Kužne ozljede - Kako sanirati porezotine, opekline, modrice…
Kućanstvo je mjesto gdje se osjećamo sigurno, no svakodnevne aktivnosti ipak mogu dovesti do manjih ili težih ozljeda. Poznavanje najčešćih ozljeda, načina njihove sanacije i preventivnih mjera ključno je za sigurnost cijele obitelji.
Mnoge kućne nezgode moguće je spriječiti pažnjom, pravilnim rukovanjem predmetima i korištenjem zaštitne opreme. U nastavku donosimo praktičan vodič za saniranje i prevenciju najčešćih ozljeda u kućanstvu, piše Ordinacija.hr.
Posjekotine
Posjekotina je ozljeda nanesena oštrim predmetom, a može biti plića i dublja. Najčešće nastaju kod rukovanja oštrim predmetima poput noževa, škara ili stakla.
Kako sanirati:
Isperite ranu pod mlazom vode
Zaustavite krvarenje pritiskom na mjesto ozljede
Dezinficirajte i prekrijte sterilnom gazom
Ako rana obilno krvari ili je duboka, potražite liječničku pomoć
Kako prevenirati:
Pažljivo rukujte oštrim predmetima
Držite ih izvan dohvata djece
Opekline
Još jedna česta i neugodna ozljeda su opekline koje nastaju u doticaju s vrućim predmetima na štednjaku ili pećnici, prskanjem vrućeg ulja prilikom pripremanja hrane, slučajnim izlijevanjem kipuće vode ili izlaganjem vrućoj pari.
Prema težini oštećenja tkiva, opekline dijelimo na nekoliko stupnjeva:
1. stupanj – najčešće je zahvaćen samo površinski sloj kože (epidermis)
2.a stupanj – zahvaćen je površinski sloj srednjeg sloja kože (dermisa)
2.b stupanj – zahvaćen je dublji sloj dermisa
3. stupanj – zahvaćeni su svi slojevi kože
4. stupanj – zahvaćene su duboke strukture (krvne žile, mišići, kosti).
Kako sanirati:
Opeklinu hladite 10-20 minuta pod mlazom vode temperature između 5°C i 25°C.
Ako se na koži pojave mjehurići, nemojte ih probijati
Na ranu nanosite kremu, gel ili pjenu koja hladi i hidrira
Opeklinu prekrijte gazom ili plastičnim povojem kako biste zaštitili osjetljivu kožu
Liječniku se obratite u slučaju:
Opekline 3. stupnja
Opečenosti velike površine kože
Ako je opečeno dijete mlađe od dvije godine života
Ako postoje znakovi infekcije rane
Kako prevenirati:
Koristite zaštitne rukavice
Držite djecu podalje od vrućih površina
Budite oprezni pri rukovanju vrućim tekućinama.
Padovi i udarci
Padovi su čest uzrok ozljeda, ne samo vani nego i u kućnim uvjetima. Iako najčešće ostavljaju samo modrice, mogu izazvati ogrebotine ili razderotine. Nakon uobičajenih padova najčešće zaostane modrica (podljev krvi u tkivu), no može doći i do oštećenja površinskog sloja kože, odnosno ogrebotine ili razderotine.
Kako sanirati:
Manji udarci se tretiraju hladnim oblogom
Provjerite znakove prijeloma
U slučaju jake boli ili deformacije, odmah potražite liječničku pomoć
Kako prevenirati:
Ugradite ručke za kadu ili tuš kabinu kao pomoć za starije osobe
Koristite gumene prostirke protiv klizanja u kuhinji i kupaonici
Postavite rukohvat na stubište
Premjestite upotrebne predmete na mjesta koja su vam nadohvat ruke
Postavite noćno svjetlo na putu do kupaonice
Osigurajte nesmetan hod kroz prostorije
Kemijske ozljede i trovanja
Sredstva za čišćenje, deterdženti, pesticidi i druge kemikalije mogu izazvati ozbiljne ozljede kože, očiju ili čak trovanje ako se unesu u organizam. Ove situacije zahtijevaju brzu i pravilnu reakciju.
Kako sanirati:
Kemikalije u dodiru s kožom – zahvaćeno područje temeljito isperite mlazom hladne ili mlake vode najmanje 15 minuta
Kemikalija u kontaktu s očima – isperite ih pod mlazom vode najmanje 15–20 minuta i uklonite kontaktne leće ako ih nosite.
U slučaju gutanja kemikalije – ne izazivajte povraćanje, jer to može pogoršati oštećenje jednjaka i želuca. Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Kako prevenirati:
Održavajte prostor prozračenim i pripremljenim za brzo ispiranje u slučaju nezgode
Sva kemijska sredstva čuvajte izvan dohvata djece i kućnih ljubimaca
Koristite zaštitne rukavice i naočale pri radu s jakim kemikalijama
Pratite upute proizvođača i nemojte miješati različite kemikalije jer može doći do stvaranja otrovnih plinova.
Sredstva za čišćenje, deterdženti, pesticidi i druge kemikalije mogu izazvati ozbiljne ozljede kože, očiju ili čak trovanje ako se unesu u organizam. Foto: Shutterstock
Ubodi i ugrizi insekata
Ubodi pčela, osa, stršljena ili pauka mogu izazvati lokalnu bol, crvenilo, otok i svrbež. Većina ovih uboda prolazi bez komplikacija, ali kod osoba koje su alergične može doći do ozbiljnih reakcija, uključujući otežano disanje, oticanje lica, usana ili jezika, pa i do anafilaktičkog šoka, što predstavlja hitno medicinsko stanje.
Kako sanirati:
Uklonite žaoku (ako je prisutna, primjerice kod pčelinjeg uboda) pomoću pincete ili grebanjem noktom, pazeći da ne istisnete dodatni otrov u kožu
Očistite mjesto uboda mlakom vodom kako biste smanjili rizik od infekcije
Hladni oblog ili led omotan u tkaninu stavite na mjesto uboda 10–15 minuta, što ublažava bol i smanjuje otok
Pratite reakciju organizma – lokalne reakcije su obično blage i prolaze unutar nekoliko sati.
Kada potražiti liječničku pomoć:
Otežano disanje ili gutanje
Oticanje lica, usana, jezika ili grla
Jaka slabost, vrtoglavica ili ubrzan rad srca
Simptomi anafilaksije
Kako prevenirati:
Izbjegavajte nagle pokrete oko pčela i osa
Budite oprezni pri radu u vrtu, kod pčelinjaka ili u prirodi gdje se nalaze insekti
Uklanjajte gnijezda osa ili stršljena na siguran način.
Nosite zaštitnu odjeću i obuću pri radu na otvorenom ili u područjima gdje ima insekata.
