Koja je najjača bol koju čovjek može osjetiti?

Na pitanje koja je najjača bol koju čovjek može doživjeti nije jednostavno odgovoriti jer osjećaj boli ovisi o brojnim čimbenicima. Ipak, jedno istraživanje pokazalo je da se među ispitivanim stanjima posebno izdvojila klaster glavobolja.

Studija objavljena u znanstvenom časopisu "Headache" pokazala je da je klaster glavobolja među ispitivanim stanjima dobila najvišu prosječnu ocjenu intenziteta boli - čak 9,7 od mogućih deset.

Istraživanje pod nazivom "Klaster glavobolja je jedno od najbolnijih stanja koje čovjek može doživjeti: Rezultati međunarodnog upitnika o klaster glavobolji" proveli su Mark J. Burish, Stuart M. Pearson, Robert E. Shapiro, Wei Zhang i Larry I. Schor.

Cilj im je bio usporediti intenzitet boli kod klaster glavobolje s drugim izrazito bolnim stanjima.

Više od 70 posto ispitanika bol ocijenilo desetkom

U međunarodno istraživanje putem upitnika uključena su 1.604 ispitanika koji su imali klaster glavobolju.

Sudionici su najprije ocjenjivali bol tijekom napada klaster glavobolje, a zatim i bolove povezane s drugim stanjima koja su ranije iskusili.

Klaster glavobolja dobila je prosječnu ocjenu 9,7, dok su porođajni bolovi ocijenjeni s 7,2, pankreatitis sa 7,0, a bubrežni kamenci sa 6,9.

Čak 72,1 posto ispitanika, odnosno njih 1.157 od ukupno 1.604, intenzitet napada klaster glavobolje ocijenilo je maksimalnom ocjenom 10.

Još 18,3 posto bol je ocijenilo između devet i 9,9, dok je 8,5 posto ispitanika dalo ocjenu između osam i 8,9. Samo 1,1 posto sudionika intenzitet boli smjestilo je između sedam i 7,9.

Prema rezultatima istraživanja, klaster glavobolja bila je statistički značajno bolnija od svih drugih stanja obuhvaćenih usporedbom.

Što je klaster glavobolja?

Klaster glavobolja rijedak je neurološki poremećaj koji izaziva izrazito snažne napade boli, najčešće oko jednog oka ili u području sljepoočnice.

Napadi se javljaju u serijama, odnosno klasterima, tijekom kojih osoba može imati više napada dnevno.

Uz izrazitu bol mogu se pojaviti crvenilo i suzenje oka, oticanje kapka, znojenje čela i lica, začepljenost nosa te osjećaj punoće u uhu. Kod nekih se osoba javlja i izražen nemir tijekom napada.

Ispitanici koji su bol ocijenili maksimalnom ocjenom češće su prijavljivali i određene prateće simptome.

Crvenilo oka ili suzenje zabilježeno je kod 91 posto onih koji su bol ocijenili desetkom, u usporedbi s 85 posto ispitanika koji su dali nižu ocjenu.

Oticanje kapka prijavilo je 77 posto ispitanika iz prve skupine, naspram 66 posto iz druge, dok je znojenje čela i lica bilo prisutno kod 60 posto osoba s maksimalnim intenzitetom boli, u odnosu na 49 posto ostalih.

Istraživači smatraju da bi to moglo upućivati na povezanost intenziteta boli i aktivacije autonomnog živčanog sustava.

Jača bol kod osoba s češćim napadima

Studija je pokazala i da su osobe koje su bol ocijenile desetkom u prosjeku imale četiri napada dnevno, dok su oni s nešto nižim ocjenama prijavljivali manji broj napada.

Zabilježena je i povezanost maksimalnog intenziteta boli s određenim razlikama između spolova te višim rezultatima na upitniku kojim se mjeri osjećaj beznađa.

Autori su posebno naglasili da je osjećaj beznađa bio izraženiji kod osoba koje su prijavljivale najintenzivnije napade, no upozorili su da istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu povezanost tih pojava.

Rezultate ipak treba tumačiti oprezno

Autori su istaknuli i nekoliko ograničenja istraživanja.

Podaci su prikupljeni putem upitnika, a dijagnoze klaster glavobolje i drugih bolnih stanja nisu potvrđivane neposrednim liječničkim pregledom.

Ispitanici su se također morali prisjećati ranijih iskustava s boli, što je moglo utjecati na preciznost njihovih procjena.

Svi su najprije ocjenjivali bol kod klaster glavobolje, a tek potom druga stanja, pa autori priznaju da je i takav redoslijed mogao utjecati na odgovore.

Nisu prikupljani ni podaci o lijekovima protiv bolova koji su korišteni tijekom drugih bolnih iskustava. To je osobito važno kod porođaja, gdje epiduralna anestezija može znatno promijeniti doživljaj boli.

Autori naglašavaju i da istraživanje ne predstavlja konačnu ljestvicu najjačih bolova koje čovjek može doživjeti.

Neka izrazito bolna stanja, poput kompleksnog regionalnog bolnog sindroma i boli nakon amputacije prsta, nisu mogla biti kvalitetno uspoređena zbog premalog broja ispitanika koji su iskusili više različitih vrsta boli.

Na doživljaj boli, osim intenziteta, utječu i njezino trajanje i učestalost. Migrena je, primjerice, u ovom istraživanju dobila nižu ocjenu intenziteta od klaster glavobolje, ali njezini napadi obično traju dulje.

Studija je prvi put objavljena 18. prosinca 2020. godine, a u tiskanom izdanju časopisa "Headache" pojavila se u siječnju 2021. godine, prenosi Danas.