Kasno liježete i stalno ste umorni? Znanstvenici otkrili povezanost s depresijom

Otprilike svaki četvrti slučaj depresije mogao bi biti povezan s poremećajem biološkog sata, pokazalo je istraživanje australskih znanstvenika provedeno na više od 10.000 pacijenata. Istraživači upozoravaju da osobe s ovim oblikom depresije češće razvijaju izraženije simptome, a kod njih je zabilježena i veća prisutnost suicidalnih misli.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju utvrdili su da oko 25 posto ispitanika pokazuje obilježja takozvanog cirkadijalnog podtipa depresije, povezanog s poremećajima prirodnog ciklusa spavanja i budnosti.

Osobe s ovim obrascem bolesti često odlaze kasno na spavanje, a tijekom sljedećeg dana osjećaju snažan umor, čak i kada spavaju dulje nego inače.

Izraženiji simptomi i dodatni zdravstveni rizici

''Kod osoba s cirkadijalnom depresijom veća je vjerojatnost da će se depresija pojaviti u ranijoj životnoj dobi i imati izraženije simptome'', navodi Sveučilište u Sydneyju, prenosi N1.

Istraživači su kod te skupine zabilježili i veću prisutnost manije, suicidalnih misli te sklonost kardiovaskularnim bolestima. Uočeni su i znakovi neuroloških stanja poput ADHD-a.

''Depresija nije jedinstvena bolest i razumijevanje obilježja njezinih različitih podtipova omogućuje nam da ljudima ranije omogućimo pristup terapijama koje će za njih biti najučinkovitije'', izjavila je Emiliana Tonini iz Centra za mozak i um Sveučilišta u Sydneyju.

Mogu li svjetlo i melatonin pomoći?

Istraživanje, objavljeno u časopisu British Journal of Psychiatry, otvara pitanje jesu li uobičajeni antidepresivi koji djeluju na serotoninski sustav najprikladniji izbor za sve pacijente.

Znanstvenici smatraju da bi osobe s cirkadijalnim podtipom depresije mogle imati koristi od terapija usmjerenih na regulaciju biološkog sata.

''Budući da je cirkadijalna depresija povezana s unutarnjim biološkim satom čovjeka, terapije usmjerene na regulaciju cirkadijalnog ritma, poput terapije svjetlom i melatoninom, mogle bi biti mnogo relevantnije'', izjavio je istraživač Jacob Crouse.

Ipak, riječ je o mogućim terapijskim pristupima čiju učinkovitost za ovu skupinu pacijenata tek treba dodatno ispitati.