Kako zaštititi djecu od vrućina, infekcija i opasnosti u vodi

Ljeto donosi djeci mnogo radosti - igru na otvorenom, kupanje, putovanja i druženje. Ipak, visoke temperature, izlaganje suncu, boravak u vodi i češći kontakti s drugom djecom mogu povećati rizik od dehidracije, toplotnog udara, ozljeda i različitih infekcija.

Kako bi djeca ljeto provela sigurno i bezbrižno, roditelji bi trebali obratiti pažnju na nekoliko osnovnih, ali izuzetno važnih mjera zaštite. Posebno su osjetljiva djeca do dvije godine, čiji organizam još nema potpuno razvijenu sposobnost regulacije tjelesne temperature.

Sunce - zaštita od najranijeg uzrasta

''Bebe mnogo teže podnose visoke temperature od odraslih, zbog čega je prevencija izuzetno važna. Tijekom najtoplijeg dijela dana treba izbjegavati duži boravak na otvorenom, posebno između 10 i 17 sati. Djecu treba odijevati u laganu, prozračnu odjeću, osigurati im dovoljno tečnosti u skladu s uzrastom i omogućiti boravak u rashlađenim i provjetrenim prostorijama'', savjetuje prim. doc. dr. sci. dr. med. Ismeta Kalkan, specijalista pedijatrije i subspecijalista neonatologije u bolnici Medicana Sarajevo.

Bebe mlađe od šest mjeseci ne treba izlagati izravno suncu. Najsigurniji je boravak u dubokoj sjeni, uz laganu odjeću i šeširić sa širokim obodom.

Za djecu stariju od šest mjeseci potrebno je koristiti kremu sa zaštitnim faktorom SPF 30–50, nanositi je dovoljno obilno i obnavljati zaštitu, posebno nakon kupanja i brisanja ručnikom. Odjeća, šešir i hlad ostaju važan dio zaštite, bez obzira na korištenje kreme za sunčanje.

''Posebno želim naglasiti da dijete nikada ne smije ostati samo u automobilu, čak ni nekoliko minuta. Temperatura u vozilu može veoma brzo porasti i dovesti do životno ugrožavajućeg stanja'', upozorava dr. Kalkan.

Ljeto donosi i virusne infekcije

Iako se virusne infekcije često povezuju sa zimskim mjesecima, određene infekcije kod djece češće se javljaju upravo tokom ljeta. Tome pogoduju putovanja, boravak na bazenima, u igraonicama i drugim mjestima gdje djeca dolaze u blizak kontakt.

''Tijekom ljeta najčešće viđamo enterovirusne infekcije, bolest šaka, stopala i usta, virusne gastroenteritise praćene proljevom i povraćanjem, ali i infekcije gornjih disajnih puteva'', pojašnjava dr. Kalkan.

Roditelji bi trebali obratiti pažnju na pojavu povišene temperature, grlobolje, osipa, proljeva, povraćanja, bolova u stomaku, smanjenog apetita i opće slabosti.

Većina virusnih infekcija liječi se simptomatski, uz odmor i adekvatan unos tečnosti. Međutim, postoje situacije kada dijete treba pregled pedijatra.

''Ako dijete odbija tečnost, učestalo povraća, ima znakove dehidracije, visoku ili dugotrajnu temperaturu, izrazito je malaksalo ili se njegovo opće stanje pogoršava - ne treba čekati, potrebno je potražiti liječničku pomoć'', naglašava dr. Kalkan.

Higijena je važan dio prevencije

Rizik od infekcija može se značajno smanjiti jednostavnim higijenskim navikama: redovnim i pravilnim pranjem ruku, održavanjem higijene igračaka i zajedničkih površina te izbjegavanjem dijeljenja čaša, bočica i pribora za jelo.

''Prevencija je i dalje najvažniji korak. Pranje ruku, higijena igračaka i površina, izbjegavanje dijeljenja pribora i čaša te dovoljan unos tečnosti jednostavne su mjere koje mogu značajno doprinijeti zaštiti djece'', kaže dr. Kalkan.

Bazeni, more i jezera – zabava uz obvezan nadzor

Kupanje je jedna od omiljenih ljetnih aktivnosti, ali voda istovremeno predstavlja jedan od najvažnijih sigurnosnih rizika za djecu.

''Dijete nikada ne treba ostavljati samo u vodi ili u njenoj blizini. Mala djeca moraju biti na dohvat ruke odrasle osobe. Pomagala za plivanje, poput mišića i šlaufa, ne mogu zamijeniti nadzor odraslih'', upozorava dr. Kalkan.

Roditelji trebaju obratiti pažnju i na higijenske uvjete bazena i kvalitetu vode. Obvezno je istuširati dijete čistom vodom nakon kupanja, a djecu treba učiti da ne gutaju bazensku ili morsku vodu.

Ukoliko se nakon kupanja pojave temperatura, proljev, bol u uhu, osip ili drugi neuobičajeni simptomi, potrebno je konsultirati pedijatra.

Dehidracija - jedan od najvećih ljetnih rizika

Visoke temperature povećavaju gubitak tečnosti, a djeca mogu relativno brzo razviti dehidraciju. Zato im tečnost treba nuditi tijekom cijelog dana, a ne čekati da sami zatraže da piju.

''Kod dojenčadi treba nastaviti dojenje na zahtjev, dok starijoj djeci treba redovno nuditi vodu. Nije potrebno čekati da dijete samo zatraži da pije. Gazirane i zaslađene napitke treba izbjegavati'', savjetuje dr. Kalkan.

Dodatnu tečnost i vodu mogu osigurati i namirnice bogate vodom, poput lubenice, dinje, breskve i krastavca.

Kod djece koja imaju proljev ili povraćanje posebno je važna pravilna rehidracija. U takvim situacijama preporučuje se korištenje oralnih rehidracijskih otopina (ORS), prema savjetu pedijatra.

Kako prepoznati dehidraciju?

Roditelji trebaju obratiti pažnju na znakove dehidracije: suha usta i usne, rijetko mokrenje ili tamniju mokraću, plač bez suza, upale oči, izraženu pospanost ili klonulost, neuobičajenu razdražljivost i odbijanje tečnosti.

''Ukoliko dijete pokazuje izražene znakove dehidracije, odbija tečnost, učestalo povraća ili je značajno malaksalo, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć'', ističe dr. Kalkan.

Ljeto može i treba biti vrijeme bezbrižne igre i odmora. Uz nekoliko jednostavnih mjera - zaštitu od sunca i vrućine, dovoljan unos tečnosti, sigurnost u vodi i osnovnu higijenu - roditelji mogu značajno smanjiti najčešće zdravstvene rizike i omogućiti djeci da ljetne dane provedu sigurno i zdravo.