Ekrani i manjak razgovora su veliki problem za djecu

Sve veći broj djece suočava se s kašnjenjem u govorno-jezičnom razvoju, a prekomjerna upotreba ekrana, nedostatak neposredne komunikacije i nedovoljna stimulacija u ranom djetinjstvu neki su od čimbenika koji mogu utjecati na ovu pojavu. Roditelji ne bi trebali čekati da dijete samo progovori, već se, čim primijete odstupanja u razvoju govora, obratiti logopedu, poručila je Danijela Višnić, logopedinja u Centru za majku i dijete u Banjoj Luci.

Višnić je istaknula kako se posljednjih nekoliko godina bilježi sve veći broj djece s govorno-jezičnim kašnjenjem te da je važno pratiti razvoj komunikacijskih sposobnosti od najranije dobi.

Prva riječ oko prvog rođendana

Prva funkcionalna riječ očekuje se oko prvog rođendana, dok bi dijete do 18. mjeseca trebalo imati od 10 do 50 riječi. Do druge godine taj bi se fond trebao proširiti na 300 do 1000 riječi, a očekuje se i postupno formiranje rečenica.

''Često nam dolaze djeca s tri godine, a njihov govor je na razini jedne riječi, odnosno onomatopeje. U toj dobi već očekujemo da dijete sklapa rečenice i može prepričati neki sadržaj, primjerice što je radilo u vrtiću'', navela je Višnić.

Prema njezinim riječima, među najčešćim govornim poremećajima su distorzija, odnosno nepravilno izgovaranje glasova, supstitucija, kada dijete jedan glas zamjenjuje drugim, te omisija, kada određeni glas izostaje.

Posebno je naglasila kako bi dijete do polaska u školu, odnosno do šeste godine, trebalo pravilno izgovarati sve glasove materinskog jezika. Zbog toga je preporuka da roditelji već oko četvrte godine potraže procjenu logopeda ako primijete poteškoće u izgovoru.

Kao jedan od značajnih čimbenika koji utječu na razvoj govora Višnić je izdvojila prekomjernu upotrebu mobilnih telefona, tableta i drugih ekrana.

Ključna uloga roditelja

''Nedovoljno poticajno okruženje, nedostatak dvosmjerne jezične komunikacije, kao i upotreba ekrana mogu dovesti do kašnjenja u govorno-jezičnom razvoju'', upozorila je Višnić.

Dodala je kako se u praksi susreću i djeca koja imaju veći fond riječi na engleskom jeziku nego na materinskom, što se može povezati sa sadržajima kojima su izložena putem ekrana.

Objasnila je kako brza izmjena sadržaja, intenzivne boje i stalna stimulacija mogu negativno utjecati i na pozornost, socijalnu interakciju i emocionalnu regulaciju djeteta.

Kada je riječ o poticanju razvoja govora, roditelji imaju ključnu ulogu jer su prvi modeli od kojih djeca uče komunicirati. Svakodnevni razgovor, zajedničko čitanje slikovnica, pjevanje pjesmica i igre koje uključuju pokret i finu motoriku mogu značajno pridonijeti bogaćenju dječjeg rječnika.

Ne odgađati...

Višnić savjetuje roditeljima da djeci govore sporije i razgovijetno, održavaju kontakt očima i spuste se na njihovu razinu tijekom komunikacije, ali i da izbjegavaju inzistiranje na ponavljanju riječi ili ismijavanje nepravilnog izgovora.

''Prvi pregled kod logopeda uglavnom se obavlja uz prisutnost roditelja, a procjena se kod mlađe djece najvećim dijelom provodi kroz igru. U Centru za majku i dijete u Banja Luci, osim logopeda, dostupni su i edukacijski rehabilitator i psiholog, što omogućuje timsku procjenu razvoja djeteta'', navela je Višnjić.

Poručila je kako roditelji ne bi trebali odgađati odlazak stručnjaku jer pravodobna procjena i odgovarajuća podrška mogu biti od velike važnosti za pravilan razvoj govora i komunikacijskih sposobnosti djeteta.