Pandemija koronavirusom za veliku većinu osoba predstavlja stresnu situaciju razine velikog stresnog doživljaja u kojoj može biti ugroženo zdravlje čitave populacije. Ugroženo je i zdravlje osoba koje sudjeluju u liječenju zaraženih osoba. Stanje nepovoljnog odgovora na teški stres pogoduje pojavi duševnih i tjelesnih bolesti i značajno otežava socijalno funkcioniranje, kazao je sveučilišni profesor i liječnik Dragan Babić.
Stoga je nužno, navodi, uključiti psihosocijalnu podršku i brigu za duševno zdravlje u zajedničku prevenciju i kontrolu epidemiološke situacije od samih početaka epidemije/pandemije.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), podsjeća, je u siječnju 2020. proglasila izbijanje nove koronavirusne bolesti javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja, a u ožujku 2020. dala procjenu da se COVID-19 može okarakterizirati kao pandemija.
''Slušanje, čitanje i gledanje vijesti o širenju korona virusa može dovesti do toga da se osjećamo anksiozno, tjeskobno, neraspoloženo i da ispoljavamo znakove stresa. Važno je znati da su znaci stresa normalna reakcija u ovakvim situacijama i veća je vjerojatnoća da će biti izraženiji od osoba koji se nalaze u izolaciji i čiji najbliži se nalaze u gradovima ili zemljama koji su izravno pogođeni bržim širenjem epidemije'', kazao je Babić.
Pandemija COVID-19, pojašanjava, može izazvati snažne stresogene reakcije za sve osobe, a neke osobe mogu razviti izraženije reakcije. To su: kronični bolesnici i ljudi starije životne dobi; djeca i adolescenti; osobe koje sudjeluju u radu s oboljelima od COVID-19, poput liječnika i drugog zdravstvenog osoblja; osobe koje boluju od duševnih poremećaja.
Reakcija na stres mogu biti različite, a najčešći simptomi su:
Brinuti se o sebi – čuvajte svoje zdravlje. Upražnjavati prikladnu tjelovježbu, pozitivno misliti, raditi vježbe dubokog disanja, meditaciju, molitvu i sl. Zdravo se hraniti, uzimati uravnotežene obroke, piti dovoljno vode, izbjegavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića i drugih sredstva ovisnost (duhan, kava…), osigurati dovoljno sna i odmora.
Relaksirati se i pokušati se baviti aktivnostima koja Vas čine raspoloženima i zadovoljnima. Više vremena posvetite hobijima ili drugim kreativnim tehnikama: pisanje, crtanje, pjevanje, smijeh i sl.
Razgovarati s članovima obitelji i prijateljima o osjećaju zabrinutosti ili onome što Vas u nekom trenutku muči, navodi dr. Babić.
Raditi pauze u gledanju, čitanju, slušanju, sudjelovanju na društvenim mrežama o epidemiji COVID-19. Pratiti samo provjerene izvore informacija (krizni štabovi, ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, SZO, stručnjaci i pružatelji zdravstvenih usluga). Ograničiti priljev novih informacija jer kontinuirano izlaganje i praćenje vijesti o epidemiji je samo po sebi uznemirujuće i povećava anksioznost i brigu.
Ukoliko su znaci stresa naglašeno prisutni nekoliko dana ili kontinuirano dva tri tjedna zatražite psihološku pomoć. To mogu biti centri za mentalno zdravlje i druge psihijatrijske ordinacije, udruženja psihologa i psihoterapeuta, nevladine organizacije koje pružaju psihosocijalnu pomoć i podršku i sl. Većina ovih ustanova i organizacija pruža psihološku pomoć putem telefona, skype-a, viber-a i drugih online i mobilnih aplikacija, kao i društvenih mreža.
Ukoliko Vas razina stresa i zabrinutosti značajno ometa u svakodnevici nekoliko dana zaredom, javite se Vašem nadležnom liječniku, kazao je dr. Dragan Babić, objavljeno je na stranicama Sveučilišta u Mostaru.
