Znate li kako su dani u tjednu dobili imena?

Dok su engleski i njemački nazivi dana u tjednu povezani sa Suncem, Mjesecom i starim germanskim bogovima, u hrvatskom jeziku većina naziva potječe od rednih brojeva ili položaja dana u tjednu. Tako je utorak drugi, četvrtak četvrti, petak peti dan, srijeda označava sredinu, a nedjelja dan kada se ne radi. Jedino subota ima podrijetlo izvan slavenskih jezika.

Kako su nastali nazivi koje svakodnevno koristimo, objašnjava ruski jezikoslovac Max Vasmer u svojem etimološkom rječniku.

Zašto se nedjelja zove nedjelja?

Polazište priče o nazivima dana u tjednu upravo je nedjelja.

Prema Vasmeru, njezino izvorno značenje bilo je "neradni dan", odnosno dan kada se ne radi. Naziv je povezan sa staroslavenskim glagolom koji znači raditi ili djelovati.

Zanimljivo je da je riječ nedjelja u starijem jeziku označavala i cijeli tjedan. Trag tog značenja zadržao se u svakodnevnom govoru, primjerice u izrazu "za nedjelju dana", koji znači za sedam dana.

Ponedjeljak je dobio ime po nedjelji. Nastao je spajanjem riječi "po" i "nedjelja", pa njegovo značenje doslovno označava dan nakon nedjelje.

Utorak, četvrtak i petak zapravo su brojevi

Nazivi triju dana u tjednu povezani su s rednim brojevima.

Utorak potječe od staroslavenske riječi za drugi, čiji se trag i danas može prepoznati u ruskoj riječi "vtoroj".

Četvrtak je povezan s brojem četiri, baš kao češki naziv "čtvrtek" i poljski "czwartek".

Petak je dobio ime prema broju pet, odnosno označava peti dan u tjednu koji počinje ponedjeljkom.

Vasmer pritom upozorava na razliku između slavenskog i grčkog načina brojanja dana.

U grčkom crkvenom sustavu ponedjeljak se naziva "deutera", što znači drugi dan, jer brojanje počinje nedjeljom. Slavenski jezici nisu zadržali takav način imenovanja, pa je drugi dan u našem jeziku utorak, a ne ponedjeljak.

Srijeda označava sredinu tjedna

Naziv srijeda potječe od praslavenske riječi koja označava sredinu.

Sličan naziv postoji i u njemačkom jeziku, gdje "Mittwoch" doslovno znači sredina tjedna.

Prema Vasmeru, slavenski naziv mogao je nastati prevođenjem njemačkog izraza. Kao manje vjerojatnu mogućnost spominje latinsko-romanski utjecaj.

Ipak, među jezikoslovcima nema potpunog slaganja o tome tko je od koga preuzeo takav način imenovanja.

Subota je jedini naziv stranog podrijetla

Za razliku od ostalih dana, naziv subota nije izvorno slavenski.

Vasmer ga povezuje sa srednjogrčkom riječi "sambaton", koja potječe od grčkog "sabbaton", a njezin je izvor hebrejska riječ "šabat".

Kao druga mogućnost navodi se posredovanje balkanskog latinskog oblika "sambata".

Iz istog jezičnog izvora potječu i njemački "Samstag" te francuski "samedi", navodi Online Etymology Dictionary.

Dok je hebrejsko podrijetlo riječi poznato, među jezikoslovcima postoje različita tumačenja o putu kojim je naziv stigao u slavenske jezike.

Englezi i Nijemci dane nazvali po bogovima i nebeskim tijelima

U germanskim jezicima nazivi dana razvijali su se drukčije.

Njihovo podrijetlo povezano je s rimskim sustavom imenovanja, u kojem je svaki dan bio posvećen određenom nebeskom tijelu ili božanstvu. Germanski narodi pritom su rimska božanstva zamijenili vlastitima.

Tako engleski "Monday" i njemački "Montag" označavaju Mjesečev dan, dok su "Sunday" i "Sonntag" povezani sa Suncem.

Engleski "Tuesday" dobio je ime po germanskom bogu rata Tiwu, koji odgovara rimskom Marsu.

"Wednesday" je Wodenov, odnosno Odinov dan, a naziv je nastao prema rimskom Merkurovu danu.

"Thursday" potječe od Thora, germanskog boga groma, koji je zamijenio rimskog Jupitera.

"Friday" i njemački "Freitag" povezuju se s germanskom božicom Frigg, dok je engleski "Saturday" zadržao ime rimskog boga Saturna.

Njemački naziv za četvrtak, "Donnerstag", također je povezan s Thorom, odnosno Donarom.

Kod njemačkog naziva za utorak, "Dienstag", podrijetlo nije potpuno razjašnjeno. Online Etymology Dictionary navodi moguću povezanost s germanskom riječju za javnu skupštinu ili s imenom boga rata Thingsusa.

Neka pitanja još nemaju konačan odgovor

Iako je podrijetlo većine hrvatskih naziva dana dobro poznato, pojedini detalji i dalje su predmet jezikoslovnih rasprava.

Među njima su mogućnost da je naziv srijeda nastao prema njemačkom uzoru te Vasmerova pretpostavka da je značenje nedjelje kao neradnog dana oblikovano pod utjecajem latinske riječi "feria".

Kod subote nije sporno njezino krajnje podrijetlo od hebrejske riječi "šabat", nego put kojim je taj naziv preko drugih jezika stigao do slavenskih govornika.