Šehovina krije najstariji objekt osmanskog razdoblja u Mostaru

Možda će nekima zvučatii neznano, ali Mostar je kao i svako "veće mjesto" tadašnjega vremena, imao zidove koji su ga branili od pljačkaša i osvajača. Nisu to bile zidine poput dubrovačkih niti dvori poput blagajskih, ali bili su obrambeni zidovi. Jasno su ocrtavali vanjske konture urbanog dijela grada. Vremenom su se utkali u objekte postali dijelovi avlijskih zidova ili kuća.

Uz zidove sastavni dio obrane grada bili su istaknuti objekti, čvrsti i dominatni. Jedan od njih, na južnim prilazima gradu bila je Opijačeva tekija, koja je nastala i durala kao daleko značajniji objekt od puke obrambene utvrde.

Najstariji objekt

Najstariji objekt osmanskog razdoblja u Mostaru je tekija na Šehovini. Tekije su vjerski objekti u kojima borave derviši (suhije), namjenom i organizacijom, vrlo slične samostanima ili manastirima u kršćanstvu.

Tekija na Šehovini prvi se put spominje u vakufnami Ibrahim-age Šarića iz 17. stoljeća, no tragovi govore kako je izgrađena i ranije.

Predanja koje je zabilježio Husaga Ćišić kažu kako su je izgradila dvojica braće sufija Prten-dede i Suknen-dede. U njoj se nalaze četiri para nišana bez natpisa i turbana izrađeni od pećinske sige tipične za Mostar. Smatraju se najstarijim nišanima u Mostaru. Neki povjesničari smatraju kako je izgrađena možda čak i krajem 15. stoljeća.

Zašto Opijačeva

Dio grada oko objekta u Mostaru dugo je nazivan Opijačevina. Članovi obitelji Opijač u nekoliko naraštaja bili su šejhovi tekije (nešto poput gvardijana ili igumana u kršćanstvu, op.Bljesak).

Najpoznatiji šejh tekije bio je Ismail Opijač, učitelj Mustafe Ejubovića Šejha Juje.

tekija je imala više prostorija: hodnik, semahanu, mejdan odaju (predavaonicu) i turbe, a cijeli prostor zauzima 350 četvornih metara površine.

Burna povijest

Pored vjerske, objekt je imao i obrambenu funkciju. Zbog svoje čvrste gradnje i položaja, za nemirnih vremena služio je kao osmatračnica i utvrda na južnom ulazu u Grad.

Tekija je teško oštećena u borbama prilikom ulaska austrougarske vojske u Mostar 1878. godine. Austrougarske vlasti zabranile su njenu obnovu i uporabu, a sve kasnije vlasti ostavile je zapuštenom i prepuštenom zubu vremena.

Inicijativa za njenu obnovu pokrenuta je 2001. godine. Prvi radovi urađeni su 2005, druga faza 2013. godine, a 2019. godine obnovu se uključila Direkcije vakufa Republike Turske.

Obnovljena tekija, najstariji objjekt osmanskog razdoblja u najvećem hercegovačkom gradu, otvorena je 2025. godine.

Iako se Opijačeva tekija smatra najstarijim objektom osmanskog razdoblja, ne nalazi se na popisu zaštićenih nacionalnih spomenika u Mostaru.