Antonije je na Neretvu došao prije sedamnaest stoljeća, potrudio se da ga i danas pamtimo
Na području Lisičića kod Konjica, uz desnu obalu Neretve, pronađen je rimski kameni reljef star približno 1.700 godina koji čuva neobičnu priču o čovjeku podrijetlom iz daleke Male Azije.
Njegovo ime bilo je Lucius Antonius Menander, a zahvaljujući natpisu uklesanom u kamen ono je ostalo sačuvano sve do danas.
O ovom vrijednom arheološkom nalazu pisao je arheolog Carl Patsch u radu "Rimska mjesta u konjičkom kotaru", objavljenom 1902. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, piše Jablanicalive.
Reljef je pronađen na oranici Alije Lihića u Vratnici kod Lisičića, na obronku uz desnu obalu Neretve. Patsch je zabilježio kako se na zemljištu nalazilo kamenje iz starih zidova, zbog čega je pretpostavio kako se na tom mjestu moglo nalaziti Mitrino svetište. Postojanje samog svetišta nije pouzdano potvrđeno arheološkim iskapanjima.
Natpis otkrio podrijetlo
Na kamenoj ploči od vapnenca prikazan je bog Mitra u karakterističnoj sceni svladavanja bika. Na donjem dijelu reljefa nalazi se natpis koji u prijevodu približno glasi: "Lucije Antonije Menandar iz Afrodisijade učinio je zavjet Nepobjedivom Uzvišenom."
Afrodisijada je bila antički grad u Kariji, na prostoru današnje jugozapadne Turske, poznat po svojim kiparskim radionicama i umjetničkoj tradiciji. Grad se danas nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.
Povjesničarka Amra Šačić u znanstvenom radu o Mitrinu kultu u Hercegovini navodi mogućnost kako je Menandar u dolinu Neretve stigao kao obrtnik ili kipar. Ipak, njegov stvarni posao, razlog dolaska i okolnosti života na ovom području nisu poznati.
Tragovi drukčijeg svijeta uz Neretvu
Reljef potječe iz rimskog razdoblja, a u znanstvenoj literaturi datira se u 3. ili 4. stoljeće nove ere, kada je područje današnjeg Konjica pripadalo rimskoj provinciji Dalmaciji.
Arheološka istraživanja na području Lisičića otkrila su i ostatke tri rimske seoske vile, grobne spomenike i druge tragove antičkog života.
Pronađeni reljef nakon otkrića prenesen je u Podhum, gdje je bio ugrađen u zid župne kuće. Danas e čuva u lapidariju Franjevačkog samostana u Visokom.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
