Zvali su je ''hrvatskim Andersenom'': 88 godina od smrti Ivane Brlić Mažuranić

Na današnji dan prije 88 godina, 21. rujna 1938., u Zagrebu je umrla Ivana Brlić Mažuranić, jedna od najpoznatijih hrvatskih književnica i autorica djela na kojima su odrastale generacije. Za Nobelovu nagradu za književnost bila je predlagana četiri puta, a godinu prije smrti postala je prva žena izabrana za dopisnu članicu tadašnje JAZU.

Rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu, kao kći pravnika Vladimira Mažuranića i unuka hrvatskog bana i pjesnika Ivana Mažuranića. Školovala se privatno, a nakon udaje za Vatroslava Brlića preselila se u Slavonski Brod, grad koji će ostati snažno povezan s njezinim životom i književnim radom.

Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne, bajke, eseje i članke, no najveću je prepoznatljivost stekla književnošću za djecu. Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića objavljen je 1913., dok je tri godine poslije izašla zbirka Priče iz davnine, jedno od njezinih najznačajnijih djela, nadahnuto motivima slavenske mitologije. Zbog književnog opusa rano je dobila naziv ''hrvatski Andersen''.

Nobelov arhiv potvrđuje da je Ivana Brlić-Mažuranić za Nobelovu nagradu za književnost predlagana 1931., 1935., 1937. i 1938. godine. Posljednja nominacija stigla je iste godine u kojoj je umrla.

Njezina su djela prevedena na brojne jezike te prilagođavana za kazalište, radio i film. Šegrt Hlapić i Priče iz davnine ostali su među najprepoznatljivijim naslovima hrvatske dječje književnosti, a ime Ivane Brlić-Mažuranić i 88 godina nakon smrti ostaje neraskidivo povezano s hrvatskom književnom baštinom.