Otkrivena tajna Van Goghove Zvjezdane noći

Znanstvenici iz Južne Koreje otkrili su nove tragove koji bi mogli promijeniti dosadašnja saznanja o nastanku jednog od najpoznatijih umjetničkih djela na svijetu, slike 'Zvjezdana noć' nizozemskog slikara Vincenta van Gogha, sugerirajući da je nastala mjesec dana kasnije nego što se dosad vjerovalo.

Istraživački tim, predvođen Elijahom Jeong-hyun Kimom, analizom astronomskih podataka i povijesnih okolnosti zaključio je da bi zvjezdano nebo prikazano na čuvenoj slici moglo odgovarati stvarnom prizoru iznad francuskog mjesta Saint-Rémy-de-Provence u ranim jutarnjim satima oko 22. srpnja 1889. godine, piše Euronews.

To otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje uvjerenje povjesničara umjetnosti da je Van Gogh naslikao ovo remek-djelo u lipnju 1889. godine, ubrzo nakon dolaska u psihijatrijsku ustanovu u kojoj se liječio.

Rezultati istraživanja, objavljeni u znanstvenom časopisu Scientific Reports, upućuju na to da karakteristični vrtlozi na nebu, sjajne zvijezde i osvijetljeni Mjesec možda nisu bili isključivo plod umjetnikove mašte, nego su djelomično utemeljeni na stvarnom astronomskom prizoru.

Istraživači su utvrdili da je oko 22. srpnja 1889. godine Mjesec prije svitanja imao oblik tankog srpa, sličan onome na Van Goghovoj slici, dok su se na istočnom nebu mogli vidjeti zvjezdano jato Hijade u zviježđu Bika i planet Venera.

Analizirali su i tadašnje vremenske prilike te zaključili da je nebo vjerojatno bilo dovoljno vedro da umjetnik uoči ta nebeska tijela.

Kim, direktor tvrtke za proizvodnju teleskopa u Seulu, smatra da se novo tumačenje bolje uklapa u astronomske okolnosti toga razdoblja.

''Nijedna dva neba nisu ista. Uvijek se nešto mijenja. Vjerujem da je Vincent primjećivao te promjene i prenosio ih na sliku'', izjavio je Kim, dodajući da je uvjeren kako je 22. srpnja vjerojatniji datum nastanka djela.

Međutim, znanstvenici upozoravaju da rezultati još nisu konačan dokaz o točnom datumu nastanka slike.

Fizičar José Luis Aragón s Nacionalnog autonomnog sveučilišta Meksika, koji nije sudjelovao u istraživanju, ocijenio je da nova studija predstavlja ozbiljan i interdisciplinaran pristup dugogodišnjoj zagonetki.

Prema njegovim riječima, jedan od problema ranijeg datiranja jest činjenica da Mjesec sredinom lipnja 1889. godine nije imao oblik tankog srpa kakav je Van Gogh naslikao.

Ipak, smatra da bi srpanjski datum trebalo promatrati kao zanimljivu znanstvenu hipotezu, a ne kao konačno utvrđenu činjenicu.