Na današnji dan prije 135 godina, 12. lipnja 1890. u Beču je rođen slavni slikar i crtač Egon Schiele, uz Gustava Klimta i Oskara Kokoschku najvažniji predstavnik austrijske secesije.
Egon Leo Adolf Ludwig Schiele rođen je u mjestu Tulln, gradiću na Dunavu blizu Beča, a s 14 godina ostao je bez oca, a to ga je duboko pogodilo.
Egonov prvi omiljeni motiv bili su vlakovi. Kao sin upravitelja željezničkog kolodvora odrastao je u svijetu punom vlakova i lokomotiva, što je već zarana utjecalo na njegovo stvaralaštvo. Obitelj je živjela u stanu iznad željezničkog kolodvora u Tullnu.
Mali Schiele tako je mogao promatrati vlakove s prozora i provodio je sate crtajući ih. Već u ranoj dobi crtanje i slikanje bili su njegova omiljena zanimacija. Ta strast ostala je živa tijekom školskih dana i imala je negativan utjecaj na njegove uspjehe u školi. On je slikao tijekom nastave i time bi često razljutio učitelje.
S 12 godina došao je u gimnaziju u Klosterneuburgu. Nasreću je tamo upoznao učitelja crtanja Ludwiga Karla Straucha koji je prepoznao i podupirao njegov umjetnički dar.
Klosterneuburg je u Schieleovo vrijeme imao vrlo aktivnu umjetničku scenu i zahvaljujući Strauchu mogao je zaroniti u potpuno novi svijet i sklopiti kontakte s drugim umjetnicima.
Tijekom vremena u Klosterneuburgu od 1902. do 1906. konkretizirao se njegov profesionalni cilj: bilo je jasno kako želi postati slikar.
U dobi od 16 godina Schiele je došao u Beč gdje je studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. No tamošnja konzervativna nastava Schieleu je brzo postala dosadna i njegov je tadašnji profesor Christian Griepenkerl bio jednako neoduševljen njime kao studentom: "Pobogu nikome ne govorite da ste bili u mojoj klasi!"
Tako je mladi slikar već nakon 3 godine napustio akademiju i s nekoliko kolega osnovao novu umjetničku grupu "Neukunstgruppe".
U Beču je upoznao neke od najvažnijih osoba u životu: upoznao je Gustava Klimta koji mu je bio uzor, tu je upoznao i svoju prijateljicu i muzu Wally Neuzil, a poslije i svoju buduću suprugu Edith Harms.
Beč u razdoblje moderne bio u znaku kulturnog preokreta, daleko od građanske čednosti, u smjeru oslobođenja od okova moralnih ograničenja.
Sigmund Freud u to je vrijeme napisao "Tri rasprave o teoriji seksualnosti", a Schiele je u takvoj rasplamsanoj atmosferi Beča našao svoj ekspresionistički cilj i svojim prikazima seksualnosti postao je jedan od najprovokativnijih majstora svog vremena.
Godine 1912. časopis Neue Presse napisao je: "Njegova zastranjenja neke su od najodvratnijih stvari koje se u Beču moglo vidjeti". Groteskni likovi i akti – muški i ženski – zaista su šokantni. No Schiele je bez sumnje bio uvjeren u svoju umjetnost: "I u erotskim umjetničkim djelima ima svetosti."
Egon Schiele umro je u Beču 31. listopada 1918. od španjolske gripe, u dobi od samo 28 godina, ali je za sobom ostavio bogat opus. On je bio na najboljem putu do željene slave i samouvjereno je prorekao: "Nakon moje smrti, prije ili kasnije, ljudi će me hvaliti i diviti se mojoj umjetnosti".
Njegove se slike i grafike danas prodaju po rekordnim cijenama na međunarodnim aukcijama.
Primjerice, 27,6 milijuna eura – to je rekordni iznos za koji je na aukciji u aukcijskoj kući Sotheby's u Londonu prodana slika Egona Schielea. No tu se nije radilo o jednom od njegovih poznatih akata, nego o pejzažu.
Najveća zbirka Schieleovih djela nalazi se u Beču u muzeju Leopold, a usto Belvedere i Albertina imaju neka od važnih djela.
