Sjevernokorejski sustav još 2012. ''ugasio'' ruski Pantsir
Sirijsko ratno zrakoplovstvo još je 2012. godine provelo operativno testiranje tada novog ruskog protuzračnog sustava Pantsir-S1 kako bi provjerilo njegovu otpornost na elektroničko ometanje. Rezultati su, prema dostupnim podacima, otkrili ozbiljne slabosti prve generacije sustava.
U testiranju je korišten helikopter Mi-17 59. brigade, opremljen sjevernokorejskim sustavom za elektroničko ratovanje TACAN. Helikopter je poletio iz baze Mezzeh, a tijekom pokusa sustav je uspio ometati radar Pantsira-S1.
Sirija je prethodno izražavala nezadovoljstvo sposobnošću Pantsira da se nosi s elektroničkim protumjerama, kakve je izraelsko ratno zrakoplovstvo tada koristilo tijekom operacija iznad Libanona.
Ruski stručnjaci, uključujući inženjere konstruktorskog biroa KBP koji je razvio Pantsir, potom su stigli u Siriju i ponovili testove. Međutim, pokušaji da se izbjegne ometanje sjevernokorejskog sustava navodno nisu dali zadovoljavajuće rezultate.
Prva sirijska serija sastojala se od 12 vozila Pantsir-S1 opremljenih radarom 2RL-80. Ta je verzija omogućavala ručno prebacivanje između 24 frekvencije u rasponu od 2 do 4 GHz, ali ni to često nije bilo dovoljno za uklanjanje posljedica ometanja.
Sirijska iskustva navodno su potaknula KBP na temeljitu modernizaciju sustava. Oko tri godine poslije pojavila se varijanta s novim dvostranim radarom SOTS, koja je zadržala službenu oznaku Pantsir-S1, iako se u pojedinim izvorima nazivala i S-2.
Sirija je 2015. postala prvi strani korisnik nove verzije te je dobila 37 vozila s radarom SOTS. Novi radar imao je dvostruko veću brzinu osvježavanja situacijske slike te automatsko prebacivanje između većeg broja frekvencija.
Prema navodima iz sirijskih iskustava, modernizirani Pantsir pokazao se znatno otpornijim na izraelsko elektroničko ometanje nego izvorna verzija.
In some cases, the Pantsir equipped with the SOTS radar detected targets independently that were not appearing on command-and-control screens, as reportedly occurred during the Masyaf landing operation. The newer SOTS-equipped variant increased the detection range to 100 km in Ro-4 mode, compared with 80 km for the original version. In addition to improved resistance to jamming, the new radar gave crews more time to engage targets. Its dual-faced configuration allowed simultaneous 90-degree horizontal coverage from both the front and rear faces during rotation, effectively doubling the rate at which the tactical air picture was updated on the display. The upgrade also covered the weapon-control drive motors. Four motors located beneath the turret—two for horizontal movement and two for vertical movement—were improved, making movement smoother, faster, and more responsive, without the jolts or jerks associated with the earlier system. The main auxiliary power unit (APU), located at the rear of the vehicle, was also replaced. The Syrian experience represented one of the most valuable development investments in the Pantsir program. It helped address many of the system's shortcomings and technical problems, paving the way for newer variants of the Pantsir. Russian designers demonstrated a willingness to work with Syrian crews and listen to the weaknesses they had identified in the system.
— Electronic Warfare (@elect_warf) October 9, 2026
Nova varijanta opremljena radarom SOTS dobila je znatno bolje sposobnosti otkrivanja ciljeva, veću otpornost na elektroničko ometanje i brže osvježavanje slike zračnog prostora.
Prema navodima iz sirijskih izvora, SOTS je u pojedinim situacijama samostalno otkrivao ciljeve koji se nisu pojavljivali ni na zaslonima zapovjedno-nadzornih sustava. Kao primjer navodi se operacija kod Masyafa, tijekom koje je Pantsir navodno uspio registrirati ciljeve unatoč snažnom ometanju drugih radara.
Domet detekcije u načinu rada Ro-4 povećan je, prema istim tvrdnjama, s približno 80 na oko 100 kilometara. Time su posade dobile više vremena za reakciju i pripremu djelovanja.
Važna promjena bila je i dvostrana konfiguracija radara. Prednja i stražnja radarska ploha omogućavale su istodobno pokrivanje sektora od po 90 stupnjeva tijekom rotacije, čime je praktično udvostručena brzina osvježavanja taktičke slike.
Modernizacija se nije zaustavila samo na elektronici.
Poboljšana su i četiri elektromotora za pokretanje kupole, dva za horizontalno i dva za vertikalno usmjeravanje. Kretanje je postalo brže, preciznije i mirnije, bez trzaja koji su obilježavali ranije primjerke sustava.
Zamijenjena je i glavna pomoćna pogonska jedinica smještena u stražnjem dijelu vozila.
Sirijsko iskustvo tako je, prema ovim navodima, postalo svojevrsni poligon za razvoj Pantsira. Povratne informacije posada, stvarno elektroničko ometanje i borbeni uvjeti omogućili su ruskim konstruktorima da uklone dio tehničkih slabosti prve generacije i pripreme teren za kasnije izvedenice sustava.
Zanimljivo je da su ruski inženjeri, prema sirijskim svjedočenjima, relativno ozbiljno uzimali primjedbe lokalnih posada te su više puta dolazili u Siriju kako bi pratili ponašanje sustava u stvarnim uvjetima.
Ipak, detalji poput točnog dometa od 100 kilometara, načina rada Ro-4 i pojedinih događaja kod Masyafa uglavnom dolaze iz specijaliziranih i sirijskih izvora te ih treba tretirati kao tvrdnje koje nisu neovisno potvrđene.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
-webp-wm.webp)
