Mračna strana AI revolucije: Tehnološki divovi kupuju rijetke knjige pa ih uništavaju

Od bestselera do rijetkih antikvarnih izdanja, tehnološke kompanije posljednjih godina masovno otkupljuju tiskane knjige, digitaliziraju njihov sadržaj, a zatim uništavaju izvorne primjerke. Ono što je počelo kao potraga za kvalitetnim podacima za treniranje umjetne inteligencije sve više prerasta u ozbiljnu kontroverzu koja je uznemirila pisce, povjesničare, arhiviste, kolekcionare i ljubitelje knjiga.

Posebnu pozornost izazvala je kompanija Anthropic. Njeni interni dokumenti, otkriveni u okviru sudskog postupka, pokazali su kako je kupovala milijune tiskanih knjiga, angažirala vanjske suradnike odrezati im hrptove, a zatim njihove stranice provlačila kroz brze skenere. Nakon digitalizacije izvorne knjige bile su uništavane.

"Project Panama"

Otkriće je izazvalo dodatnu sumnju na tržištu antikvarnih knjiga. Posljednjih godina zabilježen je nagli rast potražnje za fizičkim knjigama tiskanim prije 2022. godine, zbog čega su brojni antikvari i knjižari počeli vjerovati kako su upravo kompanije iz AI industrije postale među njihovim najvećim kupcima.

Problem je posebno osjetljiv zato što se ne uništavaju samo suvremeni bestseleri. Na meti su i stručne knjige, publicistika, odavno rasprodana izdanja, rijetke knjige i naslovi koji nikada nisu dobili digitalnu verziju.

Za povjesničare i arhiviste takva praksa otvara neugodno pitanje: što se događa kada se fizička knjiga, možda posljednji sačuvani primjerak nekog izdanja, promatra samo kao izvor podataka koji se može skenirati i potom baciti?

Istraga tehnološkog portala 404 Media dodatno je rasvijetlila razmjere cijele operacije.

Jedan trgovac rijetkim knjigama, nakon što je zaprimio narudžbu za gotovo tisuću primjeraka, pristao je da novinari u jednu od knjiga sakriju Appleov AirTag uređaj za praćenje.

Praćenjem pošiljke utvrđeno je kako je paket iz Kalifornije preko Milwaukeeja i Colorado Springsa završio u Amazonovu skladištu označenom kodom VGT3. Na ulazu u objekt nalazi se logo Tyrannosaurusa rexa koji se sprema progutati otvorenu knjigu. Prema svjedočenjima zaposlenika, posao se u tom objektu uglavnom svodi na cjelodnevno skeniranje knjiga.

Zašto AI kompanije kupuju fizičke knjige?

Razlog je kombinacija kvalitete podataka i pravne sigurnosti.

Korištenje piratskih digitalnih biblioteka već je dovelo brojne AI kompanije pred sudove. Autori, fotografi, umjetnici i medijske kuće optužuju tehnološke kompanije da su bez dopuštenja koristile njihova djela za treniranje umjetne inteligencije.

Kupnja fizičke knjige kompanijama omogućuje drugačiju pravnu poziciju. Prema američkom pravnom načelu poznatom kao First Sale Doctrine, osoba koja zakonito kupi fizičku knjigu u pravilu može dalje raspolagati tim konkretnim primjerkom, uključujući njegovu prodaju, darivanje ili uništavanje.

Osim toga, fizičke knjige nude nešto što internet više ne može jamčiti – pristup golemom broju ljudski napisanih i urednički obrađenih tekstova koji nikada nisu digitalizirani.

Kompanije posebno zanimaju starija izdanja, između ostalog i zato što žele smanjiti rizik da su tekstovi nastali uz pomoć generativne umjetne inteligencije.

Internet je danas prepun sadržaja koje su proizveli AI sustavi. Ako se novi modeli treniraju na takvim materijalima, postoji opasnost od pada kvalitete, pojave pogrešaka i svojevrsnog zatvaranja modela u krug sadržaja koji je prethodno proizvela sama umjetna inteligencija.

Kvalitetna tiskana knjiga zato predstavlja dragocjen izvor – ljudski tekst koji je prošao uredničku obradu, često sa složenim argumentima, dugim narativnim strukturama i bogatim jezikom.

Je li takva praksa legalna?

Prema američkom zakonodavstvu, u određenim okolnostima može biti legalna.

First Sale Doctrine vlasniku fizičke knjige daje široka prava raspolaganja kupljenim primjerkom. Osim toga, sudska praksa o digitalizaciji zakonito pribavljenih materijala može u određenim okolnostima otvoriti prostor za primjenu načela poštene uporabe, odnosno fair use.

Kritičari tvrde kako tehnološke kompanije koriste vlasništvo nad fizičkim primjercima kao svojevrsnu pravnu prečicu. Kupuju knjigu, digitaliziraju njezin kompletan sadržaj, koriste ga za razvoj komercijalnih AI sustava, a autoru za to ne plaćaju ništa.

Granice takve prakse još nisu konačno razjašnjene i upravo se zato pitanje autorskih prava i treniranja umjetne inteligencije nalazi u središtu brojnih sudskih sporova.

Koliko je knjiga već uništeno?

Točan broj nije poznat.

Dokumenti povezani sa sudskim postupkom protiv Anthropica pokazuju da je kompanija u razdoblju od samo šest mjeseci planirala digitalizirati između 500.000 i dva milijuna knjiga.

U internim dokumentima spominje se čak i ambiciozan cilj: "destruktivno skenirati sve knjige na svijetu".

Izvori portala 404 Media navode pojedinačne narudžbe koje se kreću od oko tisuću pa sve do milijun knjiga. Antikvarijati u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim dijelovima Europe također su posljednjih godina počeli primati masovne narudžbe stotina ili tisuća nasumično odabranih stručnih, publicističkih i rasprodanih naslova.

Za tehnološku industriju takve knjige predstavljaju podatke.

Za njihove autore, povjesničare, kolekcionare i čitatelje one predstavljaju kulturnu baštinu.

U tome i leži najveća ironija cijele priče: kompanije grade tehnologiju koja bi trebala sačuvati i reproducirati ljudsko znanje u digitalnom obliku, dok se na tom putu fizički primjerci knjiga, od kojih su neki možda jedini preostali, mogu nepovratno uništiti.

AI tako ne uništava samo knjige.

Ako se ovakva praksa nastavi bez jasnih pravila, postoji opasnost da se uništi i dio fizičkog traga ljudskog znanja koji je stoljećima preživljavao upravo zahvaljujući papiru, koricama i policama knjižnica, piše Forbes.