Može li zaštita podataka postati kazneno djelo? Slučaj jednog telefona podijelio SAD

Neobičan slučaj iz Sjedinjenih Američkih Država otvorio je veliku raspravu o digitalnoj privatnosti i granicama ovlasti državnih službi. Amerikanac Samuel Tunick suočava se s federalnom optužbom nakon što je tijekom kontrole u zračnoj luci graničnim službenicima navodno dao posebnu lozinku nakon čijeg su unosa izbrisani podaci s njegova telefona.

Incident se dogodio 24. siječnja 2025. godine u međunarodnoj zračnoj luci Hartsfield-Jackson u Atlanti, kada se Tunick vraćao u SAD iz inozemstva. Tijekom sekundarne kontrole službenici američke Carinske i granične zaštite (CBP) zatražili su pristup njegovu pametnom telefonu.

Umjesto otključavanja – brisanje podataka

Tunick je koristio Google Pixel s instaliranim GrapheneOS-om, operativnim sustavom usmjerenim na sigurnost i privatnost korisnika.

Prema navodima iz sudskog postupka, nakon što su službenici zatražili pristup uređaju, Tunick im je dao kod. Kada ga je službenik unio, zaslon se ugasio, nekoliko puta zatreperio, a uređaj se ponovno pokrenuo. Podaci na telefonu više nisu bili dostupni.

Radilo se o tzv. duress passwordu, sigurnosnoj funkciji GrapheneOS-a koja je osmišljena tako da u slučaju unosa posebne lozinke ukloni podatke s uređaja umjesto da ga otključa.

Federalna optužba

Američko tužiteljstvo smatra da je Tunick namjerno spriječio vlasti u pristupu podacima te ga tereti prema rijetko korištenom federalnom propisu koji zabranjuje svjesno uništavanje ili oštećivanje imovine radi sprječavanja njezina oduzimanja.

Prema dostupnim izvještajima, riječ je o prvom poznatom američkom kaznenom postupku povezanom s korištenjem ovakve vrste sigurnosne lozinke tijekom granične kontrole. Tunick osporava optužbe i izjasnio se da nije kriv.

Obrana osporava postupanje službenika

Slučaj je dodatno zanimljiv zbog pitanja zakonitosti same pretrage telefona.

Tunickovi odvjetnici tvrde da službenici nisu imali nalog za pretragu te da mu tijekom ispitivanja nije omogućen razgovor s odvjetnikom. Obrana traži da se prikupljeni dokazi izuzmu iz postupka.

Američka vlada, s druge strane, tvrdi da nalog u tom slučaju nije bio potreban zbog posebnih pravila koja se primjenjuju na granične kontrole. Sud tek treba donijeti odluku o zahtjevu obrane za izuzimanje dokaza.

Slučaj koji bi mogao biti važan za digitalnu privatnost

Slučaj je privukao pozornost stručnjaka za privatnost jer bi mogao otvoriti šire pitanje može li korištenje sigurnosnih funkcija koje postoje radi zaštite osobnih podataka u određenim okolnostima dovesti do kaznene odgovornosti.

GrapheneOS je nakon objave slučaja poručio da je njegov softver legalan te branio pravo korisnika na korištenje sigurnosnih i privatnosnih funkcija.

Sudski postupak još traje, pa tek treba biti utvrđeno je li Tunick počinio kazneno djelo. Upravo bi konačna odluka mogla dati važnije odgovore o odnosu prava na digitalnu privatnost i ovlasti američkih službenika pri kontroli elektroničkih uređaja na granici.