Informacijska revolucija: Dan kad je rođena računalna mreža

Na današnji dan, 29. listopada 1969. godine, uspostavljena je prva veza između dva računala. Poruka je, oko 22 sata i 30 minuta po lokalnom vremenu, poslala s kompjutera Sigma 7 na kompjuter SRI SDS 940. Bio je to, pokazat će se, povijesni trenutak.

Dok surfa bespućima interneta, prosječan mladi čovjek vjerojatno ne može ni zamisliti da, u ne tako dalekoj prošlosti, podaci nisu bili dostupni klikom miša. Ni da je ono što će postati "mrežom svih mreža" začeto u vojnim krugovima. Preciznije, u okrilju Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država.

Prva računalna mreža ARPANet (Advanced Research Projects Agency Network), preteča interneta, uspostavljena je 1969. godine, a sastojala se od niza malih kompjutera koji su, međusobno povezani modemima, skladištili i preusmjeravali pakete podataka.

Student Charley Kline pokušao je utipkati riječ "LOGIN" kako bi se prijavio na udaljeni sustav. Sustav se srušio nakon samo dva slova, pa je prva internetska poruka u povijesti glasila jednostavno: "LO". Sat vremena kasnije sustav je popravljen i poslana je cijela riječ.

Skromni počeci

Prva dva čvora ARPANet-a bila su sveučilišta UCLA i Stanford, a nekoliko mjeseci kasnije pridružuju im se Sveučilište Utah i Kalifornijsko sveučilište u Santa Barbari.

Čak i 1971. godine, cijela se mreža sastojala od samo 14 lokacija (čvorova), a njezina se logička karta mogla lako nacrtati flomasterom na jednom listu papira.

Uvidjevši mogućnosti koje projekt nosi, ideja o povezivanju američkih vojnih baza prerasla je u ekonomski isplativiju investiciju koja se danas naziva jedinstvenim imenom internet. Ta mreža je već u ranim sedamdesetima prekoračila granice SAD-a, a godine 1993, osnivanjem World Wide Weba, ušla je u svaki segment ljudskog djelovanja.

Poput većine projekata američke vojske, nastanak računalne mreže obavijen je velom tajne. Službeni razlog izgradnje ARPANet-a bilo je omogućavanje istovremenog korištenja računalnih baza podataka stručnjacima zaposlenim u vojno-industrijskim kompleksima diljem svijeta.

Neslužbeno, vojni vrh SAD-a saznao je da SSSR posjeduje dalekometne nuklearne rakete kojima su mogli uništiti bilo koju točku na svijetu… Pa tako i američki vojni informacijski sustav, koji je u to vrijeme bio je centraliziran. Stoga se vojska odlučila na informatičku decentralizaciju, i tako je rođen ARPANet.

Razvojni koraci Interneta

Računala se nisu spajala izravno, već preko posebnih strojeva zvanih IMP (Interface Message Processor), koji su obavljali ulogu današnjih rutera. Ti su strojevi bili zapravo modificirana mini-računala tvrtke Honeywell, bila su iznimno robusna i teška te velika poput prosječnog kućnog hladnjaka

Iako nije bio dio originalnog dizajna, elektronička pošta (e-mail) brzo je postala najpopularnija aktivnost na mreži. Inženjer Ray Tomlinson izumio je mrežni e-mail 1971. godine i odabrao znak "@" (ludo 'a') kako bi odvojio ime korisnika od imena računala (domaćina) na kojem se korisnik nalazi.

Dosadni reklamni e-mailovi stariji su nego što mislite. Prvi masovni neželjeni e-mail poslao je 3. svibnja 1978. Gary Thuerk, marketingaš tvrtke DEC, koji je poslao obavijest o novim računalima na adrese oko 400 korisnika ARPANET-a, što je izazvalo golemo negodovanje tadašnje računalne zajednice.

ARPANET je službeno umirovljen i ugašen 1990. godine. Do tog trenutka, tehnologija je toliko napredovala da su novije mreže i protokoli (poput NSFNET-a i globalnog TCP/IP interneta koji danas koristimo) u potpunosti preuzeli funkciju i učinili stari ARPANET tehnološkim viškom