Francuska napušta Windows i američku digitalnu infrastrukturu

Francuska državna uprava priprema veliki tehnološki zaokret kojim želi smanjiti ovisnost o Microsoftu, Amazonu i Googleu, a plan uključuje prelazak čak 2,5 milijuna radnih stanica s Windowsa na Linux te postupno napuštanje američkih komunikacijskih i cloud rješenja.

Francuska međuresorna agencija za digitalne poslove DINUM još je u travnju naložila svim ministarstvima da do jeseni 2026. pripreme planove izlaska iz izvaneuropskih digitalnih ovisnosti. Promjene obuhvaćaju operativne sustave, alate za suradnju, antivirusne programe, umjetnu inteligenciju, baze podataka, virtualizaciju, cloud infrastrukturu i mrežnu opremu.

Microsoftov potez bio prekretnica

DINUM je kao pilot-projekt već prebacio vlastite zaposlenike s Windowsa na Linux, a dodatni poticaj francuskoj politici dao je slučaj glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda Karima Khana.

Microsoft mu je, slijedeći izvršnu uredbu američkog predsjednika Donalda Trumpa, onemogućio pristup e-mailu, nakon čega je Khan prešao na švicarski Proton Mail, prenosi N1.

Francuska je potom najavila i zamjenu Teamsa, Zooma i Webexa domaćom platformom Visio do 2027. godine.

''Ne možemo više prihvaćati da naši podaci, naša infrastruktura i naše strateške odluke ovise o rješenjima čija pravila, cijene i rizike ne kontroliramo'', poručio je francuski ministar David Amiel.

Europa milijarde šalje američkim kompanijama

Prema podacima francuskog udruženja IT direktora Cigref, čak 83 posto europske potrošnje na cloud i softver, odnosno oko 264 milijarde eura, odlazi američkim kompanijama.

Europska komisija zato je dodatno pojačala politiku tehnološke suverenosti, dok pojedine zemlje već bilježe značajne uštede prelaskom na otvoreni softver.

Toulouse je prelaskom na LibreOffice u tri godine uštedio oko milijun eura, dok talijansko Ministarstvo obrane računa na uštedu od 29 milijuna eura.

Francuska žandarmerija već godinama koristi vlastitu Linux distribuciju GendBuntu na više od 100.000 računala, uz godišnju uštedu od oko dva milijuna eura.

Kritičari, međutim, upozoravaju da bi brz prelazak mogao ugroziti produktivnost i povećati troškove migracije. Unatoč tome, slične projekte već provode Danska, Njemačka, Italija i Austrija.