Papa Franjo priznao je čudo koje je pripisano Eliswi od Blagoslovljene Djevice; mučeništvo oca Nazarena Lanciottija; te herojske vrline Antonija Gaudíja, oca Petra Josipa Triesta, oca Angela Bughettija i oca Agostina Cozzolina.
Na audijenciji s kardinalom Marcellom Semerarom, prefektom Dikasterija za kauze svetaca, Papa je odobrio promulgiranje Dekreta koji se odnosi na ovih šest osoba—pomaknutih korak dalje na putu svetosti, potvrđeno je iz Vatikana.
Rođen 1852. godine, Antoni Gaudí i Cornet prihvatio je zadatak upravljanja projektom Bazilike Sagrada Familia u Barceloni 1883. Njegov cilj bio je učiniti umjetnost hvalospjevom Gospodinu, smatrajući svoju misiju da poznaje Boga i približi ljude Njemu.
7. lipnja 1926. godine udario ga je tramvaj. Neprepoznat, odvezen je u bolnicu Santa Creu, bolnicu za siromašne. Nakon što je primio posljednje sakramente, preminuo je tri dana kasnije, 10. lipnja. Oko 30.000 ljudi prisustvovalo je njegovom pogrebu.
Gaudí je za mnoge "Božji arhitekt", koji je svoju pobožnost iskazivao kroz visoke tornjeve, šarenu keramiku i valovite linije, a sada se čini da je Vatikan spreman to učiniti službenim.
Gotovo stoljeće nakon Gaudijeve smrti, ova deklaracija jedan je od početnih koraka u dugom i složenom procesu kanonizacije.
Arhitekt nekoliko najvećih turističkih atrakcija Barcelone mora biti proglašen blaženim prije nego što će moći prijeći na posljednji korak kanonizacije, piše The Guardian.
Gaudijevi poklonici više od tri desetljeća traže da on bude proglašen svecem, ukazujući na to kako su fantastični tornjevi i zamršeni kameni zidovi Sagrada Familije uvjerili pojedine ljude da pređu u katoličanstvo.
"Ne postoje ozbiljne prepreke", rekao je 2003. godine arhitekt i tadašnji predsjednik Gaudijevog društva za beatifikaciju Hoze Manuel Almuzara. On je društvo opisao kao pokret od 80.000 ljudi diljem svijeta koji su se molili Gaudiju za čuda.
Crkva je počela razmatrati zahtjev početkom ovog milenija.
Izgradnja Sagrada Familije započela je 1882. godine. Više od 140 godina kasnije, ona ostaje najveća nedovršena rimokatolička crkva na svijetu, unatoč tome što je Gaudi projektu posvetio posljednjih 12 godina svog života.
Papa Benedikt XVI. posvetio je zgradu 2010. godine, kada je pohvalio "genij Antonija Gaudija u pretvaranju ove crkve u slavu Bogu od kamena".
Godinama kasnije najavljeno je da će bazilika biti završena 2026. godine, datum koji se poklopio sa stogodišnjicom Gaudijeve smrti. Datum završetka je, međutim, odgođen na neodređeno vrijeme nakon što je pandemija zaustavila izgradnju i smanjila prihode od turista koji financiraju radove.
