Institut za razvoj mladih KULT najavio je za utorak u Sarajevu panel diskusiju, skup kojim se nastoje proniknuti razlozi i količina povjerenja koje mladi imaju prema religijskim zajednicama/institucijama u BiH.
Stručnjaci iz oblasti sociologije, teologije i filozofije govorit će o temi ''Povjerenje mladih u religijske institucije'' te objasniti iz čega proizilazi povjerenje mladih prema religijskim institucijama, kao i koliko religijske institucije utječu na stavove i mišljenja kod mladih.
O toj zanimljivoj temi govorit će profesorica na Fakultetu političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za sociologiju Sarina Bakić, profesor pastoralne teologije i direktor Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih 'Ivan Pavao II' Šimo Maršić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić te profesor na katedri filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Pavle Mijović.
Tijekom 2024. godine Institut za razvoj mladih KULT proveo je istraživanje o političkoj pismenosti mladih u BiH, jedno od rijetkih u našoj zemlji, bazirano na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele BiH. Propitivali su se stavovi i mišljenja mladih o različitim temama koje ukazuju na nivo njihove političke pismenosti, kao i njihovu uključenost u politička i društvena događanja.
Kako su pokazali rezultati tog istraživanja, skoro polovina ispitanih izjasnila se da ih politika i politička događanja donekle ili izuzetno zanimaju, a politika više zanima muškarce nego žene.
Najčešći politički angažman mladih je glasanje na izborima. Na posljednjim izborima (2024.), prema podacima CIK-a, glasalo je 45,3 posto mladih, a dvije godine ranije na Općim izborima pravo glasa iskoristilo je više od 47 posto mladih iz BiH.
Očigledno je da je, tijekom posljednjih izbornih ciklusa, prisutan trend pada broja mladih koji izlaze na izbore. Tijekom razgovora s mladima, motiv za izlazak na izbore je ispunjavanje građanske dužnosti i potreba za promjenom, ali postoje i mladi koji su potvrdili da glasaju zbog ''straha da njihov glas ne završi negdje drugo''.
Ispitanici su odgovarali i na pitanja koliko imaju povjerenja u rad određenih političkih i društvenih aktera, a rezultati su pokazali da mladi (od svih političkih i društvenih aktera u BiH) najviše vjeruju vjerskim institucijama (56,1 posto). To znači da svaka peta ispitana mlada osoba ima potpuno povjerenje u rad vjerskih institucija. Jedna četvrtina mladih je neodlučna, a vjerskim institucijama ne vjeruje 15,7 posto mladih u BiH.
''Vjerskim zajednicama vjerujem jer, iskreno, mislim da nisu toliko vezane za politiku. Postoji određeno etiketiranje da su vezane, ali ja mislim da nisu. Sam način rada baš im toliko ne dozvoljava da budu usko vezani za politiku'', rekao je, između ostalog, sudionik fokusne grupe.
Suprotno tome, u nalazima fokusnih grupa pojedini mladi nisu bili previše pozitivno naklonjeni spram vjerskih zajednica, najčešće jer smatraju da su povezane s politikom.
''Nažalost, ne vjerujem im u potpunosti jer su se previše, imam osjećaj, upleli u politiku a trebalo bi da se totalno distanciraju od toga. Jednostavno su te dvije branše nespojive, ne bi trebalo da imaju kontakta'', riječi su sudionice fokus grupe.
Pojedini mladi, prema stavovima tijekom razgovora, kazali su da nemaju problem s vjerskim institucijama, ali da ne vjeruju slijepo pojedinim vjerskim službenicima.
Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiH informiraju se najviše putem internetskih portala (76,7 posto) i društvenih mreža, gdje prednjače Instagram i Facebook. Više od polovine mladih, informacije prikuplja i kroz razgovore sa porodicom, prijateljima ili kolegama.
Po pitanju stanja demokracije u BiH, najviše mladih je odgovorilo da je ni dobro ni loše (38,5 posto). Da je stanje demokracije u BiH prilično dobro istaklo je 15 posto ispitanika, dok ih 1,8 posto percipira stanje demokracije kao izuzetno dobro. Dakle, njih 16,8 posto smatra da je stanje demokracije u BiH prilično ili izuzetno dobro.
Nakon vjerskih institucija, mladi su najveće povjerenje iskazali prema radu policije (39 posto), nevladinih organizacija (38,4 posto) i članova akademske zajednice (37,7 posto).
Mladi najmanje povjerenja imaju u političke stranke. Skoro polovina mladih (48,1 posto) tvrdi da nemaju povjerenje u političke stranke, da niti imaju niti nemaju povjerenje istaklo je 42,8 posto mladih. Da vjeruju političkim subjektima kazalo je 3,1 posto mladih u BiH.
''S mladima u BiH se treba raditi na dodatnom političkom opismenjavanju. Takav proces mora biti strukturiran, sustavno uređen i to kroz formalno i neformalno obrazovanje, a da bi dao najbolje rezultate - jedan je od zaključaka istraživanja političke pismenosti mladih, koje je Institut proveo uz podršku Ambasade Švedske u BiH (SIDA).
Panel diskusija ''Povjerenje mladih u religijske institucije'' bit će održana u utorak, 22. travnja u Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih 'Ivan Pavao II' u Sarajevu, s početkom u 14 sati.
