Palić o događaju u Švicarskoj: Bez zajedništva s Papom nema punine Crkve

Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije mons. Petar Palić osvrnuo se na biskupska ređenja koja je 1. srpnja u švicarskom Écôneu bez papinskog mandata obavilo Svećeničko bratstvo svetoga Pija X., upozorivši kako je riječ o činu koji predstavlja ozbiljnu ranu za jedinstvo Katoličke crkve.

U tekstu naslovljenom "Biskupska ređenja bez papinskoga mandata – zašto je riječ o ozbiljnoj rani za jedinstvo Crkve?", objavljenom na mrežnoj stranici Crkve na kamenu, biskup Palić pojašnjava značenje apostolskog, odnosno papinskog naloga te važnost zajedništva biskupa s Rimskim prvosvećenikom.

Apostolski nalog nije administrativna formalnost

Palić ističe kako apostolski nalog nije tek birokratski dokument, nego vidljivi znak da novi biskup svoju službu prima i vrši u zajedništvu s cijelim biskupskim zborom na čelu s Papom.

Podsjeća kako Katolička crkva priznaje da biskupsko ređenje može biti sakramentalno valjano ako ga podijeli valjano zaređeni biskup, ali istodobno naglašava da ono može biti izvršeno na nezakonit način kada se obavlja bez papinskog mandata.

Prema njegovim riječima, time se svjesno zaobilazi ono što Crkva od apostolskih vremena smatra bitnim za potpuno zajedništvo i vršenje biskupske službe.

Jedinstvo s Papom temelj je zajedništva

Biskup Palić naglašava kako pitanje nije samo pravne naravi, nego zadire u samu bit Crkve.

Ističe da je Krist svoju Crkvu ustanovio kao zajedništvo, a vidljivo načelo toga zajedništva jest nasljednik svetoga Petra. Papa, navodi, nije tek počasni prvi među biskupima niti povijesna institucija, nego vrši službu čuvanja jedinstva vjere i zajedništva cijele Crkve.

Zbog toga, smatra Palić, nije moguće ostvariti puno crkveno zajedništvo bez zajedništva s Rimskim prvosvećenikom.

Poziv na molitvu, a ne podjele

U svom osvrtu mostarsko-duvanjski biskup podsjeća i na događaje iz 1988. godine, kada je isto Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. u Écôneu također zaredilo četvoricu biskupa bez papinskog mandata. Tada je, ističe, sveti papa Ivan Pavao II. upozorio kako takav čin teško ranjava jedinstvo Crkve, dok su kasniji pape Benedikt XVI. i Franjo nastavili ulagati napore u dijalog i pomirenje, ne dovodeći pritom u pitanje važnost zajedništva s Papom.

Palić smatra da aktualna ređenja ne treba promatrati kao pobjedu jedne crkvene struje nad drugom, nego kao događaj koji produbljuje podjele među vjernicima.

Na kraju teksta poziva na molitvu, ističući kako ovaj događaj ne bi trebao biti razlog za osude ili likovanje, nego poticaj da vjernici mole za jedinstvo Crkve, vjernost Kristu i puno zajedništvo oko Petrova nasljednika.

FSSPX odbacuje optužbe za raskol i kritizira Vatikan

Dan nakon što je Vatikan izopćio biskupe i svećenike Svećeničkog bratstva sv. Pija X. (FSSPX) zbog ređenja četvorice biskupa bez papinskog mandata, čelnici Bratstva odbacili su optužbe za raskol i poručili da djeluju isključivo radi "spasa duša". U pismu papi Lavu XIV. njihov poglavar Davide Pagliarani ocijenio je vatikanske kazne "nepravednima i nevažećima", dok je Sveta Stolica upozorila da sudjelovanje u raskolu znači prekid punog zajedništva s Katoličkom crkvom te može dovesti do izopćenja vjernika. Vatikan je pritom naglasio da se jedinstvo Crkve ne može graditi neposluhom izričitoj papinoj zapovijedi.