Na prvi dan Kurban-bajrama, vjernici širom Bosne i Hercegovine jedni drugima tradicionalno upućuju čestitku: "Bajram Šerif Mubarek Olsun."
Riječ "Bajram" perzijskog je podrijetla, a u turskom jeziku znači praznik. Riječ "Šerif" dolazi iz arapskog jezika i u turskom znači čestit.
"Mubarek" je također arapskog podrijetla, a u turskom jeziku znači blagoslovljen. Posljednja riječ "Olsun" znači "neka bude".
Kada sve sastavimo, čestitka "Bajram Šerif Mubarek Olsun" znači: "Neka ti je blagoslovljen čestit praznik."
Odgovor na ovu čestitku najčešće glasi: "Allah razi olsun", što u prijevodu znači "Neka Allah bude zadovoljan tobom."
U različitim dijelovima svijeta, čestitanje Bajrama ima različite izraze, ali poruka ostaje.
U Turskoj se tradicionalno čestita riječima "Bayramınız kutlu olsun", što znači "blagoslovljen praznik".
U Njemačkoj je uobičajeno čuti izraz "Fröhliches Zuckerfest", što u prijevodu znači "sretan Bajram", a često se koristi i engleski izraz "Eid Mubarak".
Na francuskom jeziku čestitka glasi "Aïd Moubarak" ili "Aïd Mabrouk", dok se u nordijskim zemljama koristi: – "Glad Eid" na švedskom, – "Hyvää Eidiä" na finskom jeziku.
Važnost Kurban-bajrama, poznatog i kao Hadži-bajram, ogleda se u obavljanju vjerskog obreda prinošenja žrtve – kurbana – i dijeljenju kurbanskog mesa siromašnima, prijateljima i susjedima, kao i u obredu hadža, kada milijuni muslimana iz cijelog svijeta borave u Mekki u određenim danima.
Za muslimane to su mubarek dani – dani velike duhovne vrijednosti i dobra. Upravo danas, milijuni hodočasnika nalaze se na Arefatu, na Brdu milosti. Ukazujući na važnost stajanja na Arefatu, Božiji Poslanik Muhammed, a.s., rekao je: "Hadž je Arefat."
Kurban simbolizira žrtvu i odanost Bogu. Ovaj čin podsjeća na sinove Adema, a.s., i na Ibrahimovu, a.s., potpunu pokornost Božijoj volji. Najčešće se žrtvuje ovan ili krupna stoka, a meso se dijeli onima kojima je najpotrebnije – siromašnima, rodbini i susjedima – čime se iskazuje briga za zajednicu i naglašava jednakost među ljudima.
Hadži-bajram je i vrijeme kada muslimani obavljaju petu islamsku dužnost – hadž – koju je, ako su za to ispunjeni zdravstveni i materijalni uvjeti, dužan izvršiti svaki vjernik. Hodočašće u Mekku i Medinu vrhunac je duhovnog puta i trenutak potpunog približavanja Uzvišenom Bogu.
Ovaj blagdan nosi dvije velike radosti: prva je žrtvovanje kurbana, čime vjernici pokazuju solidarnost, skromnost i spremnost da pomognu drugima; druga radost je obavljeni hadž, kojim hadžije, kao Allahovi gosti, iskazuju zahvalnost, pokornost i nadu u Božiju milost i oprost.
Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani tradicionalno provode u krugu obitelji, posjećuju rodbinu, prijatelje i susjede te s nestrpljenjem očekuju povratak svojih najmilijih s hadža.
