Islamska zajednica obilježila 210. godišnjicu rođenja prvog reisu-l-uleme

U okviru Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja datuma rođenja osoba značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci obilježeno 210 godina od rođenja prvog reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića.

Današnjem programu nazočio je i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji je istaknuo kako Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović, prvi reisu-l-ulema, zauzima jedno od središnjih mjesta među osobama koje su obilježile noviju povijest Bošnjaka i Islamske zajednice.

Prijelomno razdoblje

Govoreći o vremenu u kojem je djelovao Hadžiomerović, reisu-l-ulema naglasio je kako se radilo o jednom od najdramatičnijih prijelomnih razdoblja u povijesti Bosne i Hercegovine.

"Njegovo stupanje u javni prostor Bosne i Hercegovine odvijalo se u vrijeme velikih povijesnih promjena u Europi nakon Berlinskog kongresa 1878. godine. Taj događaj iz temelja je promijenio civilizacijski tijek ove zemlje, donio novo društveno-političko uređenje i sasvim novi kulturni obrazac u svakodnevni život našeg čovjeka", kazao je Kavazović.

Od 1878. do 1882. godine, podsjetio je, trajao je složen proces institucionalnog odvajanja bosanskohercegovačkih muslimana od dotadašnjeg središta u Istanbulu, a 1882. godine Hadžiomerović je ustoličen za prvog reisu-l-ulemu.

"U tom sudbonosnom i presudnom trenutku Mustafa Hilmi-efendija Hadžiomerović preuzeo je na sebe golemu povijesnu odgovornost za sudbinu muslimana u Bosni i Hercegovini. Time je širom otvorio vrata institucionalnoj autonomiji bosanskohercegovačkih muslimana", istaknuo je Kavazović.

Kao prvi reisu-l-ulema, Hadžiomerović se, kako je naglasio, suočio s izazovima s kojima se ranije nije susreo nijedan bosanskohercegovački alim.

Širi kontekst

Predsjednik Organizacijskog odbora današnjeg okruglog stola, sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus, održao je uvodno obraćanje i izlaganje tijekom okruglog stola, poručivši kako govor o prvom reisu-l-ulemi Mustafi Hilmi-ef. Hadžiomeroviću podrazumijeva i dublje razumijevanje uleme, vjerskog vodstva i načina na koji su muslimani naše zemlje organizirali vjerski život u jednom od najvažnijih povijesnih prijeloma.

"Danas govorimo o velikom sinu Bosne i Hercegovine, rahmetli Mustafi Hilmi-ef. Hadžiomeroviću. Govor o reisu-l-ulemi uvijek podrazumijeva naše razumijevanje misije uleme u islamskom djelovanju", kazao je muftija Grabus.

Naglasio je kako pitanja imameta, hilafeta, rijaseta i različitih oblika organiziranja vjerskog života kroz povijest nisu bila samo administrativna, pravna ili politička pitanja, nego su imala i snažno teološko utemeljenje.

Prema njegovim riječima, upravo je taj širi kontekst važan za razumijevanje uspostavljanja institucije reisu-l-uleme 1882. godine, ali i kasnijeg razvoja Islamske zajednice.

Grabus je podsjetio kako je povlačenje Osmanskog Carstva iz Bosne i Hercegovine i uspostavljanje austrougarske vlasti 1878. godine muslimanima donijelo potpuno novo iskustvo u organizaciji vjerskih poslova.

Do tada je vjerska hijerarhija bila dio šireg osmanskog institucionalnog sustava, u kojem su djelovali muftije, kadije, muderisi, hatibi i imami.

"Pitanje vjerske hijerarhije uvijek je bilo i pitanje suverenih prava države da upravlja različitim segmentima političkog i društvenog života. Nova stvarnost nakon 1878. godine donijela je muslimanima Bosne i Hercegovine sasvim novo iskustvo u organizaciji vjerskih poslova", kazao je.

Na današnjem okruglom stolu govorili su i dr. Hilmo Neimarlija, dr. Enes Karić i bihaćki muftija hafiz Mehmed-ef. Kudić.

Institucionalno, vjerski utemeljeno i praktično.

Osim njih, današnji izlagači bili su i dekan Fakulteta islamskih znanosti u Sarajevu dr. Mustafa Hasani, kao i mr. Suad Mahmutović i hafiz dr. Elvir Duranović.

Dr. Hilmo Neimarlija ocijenio je kako je Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović u jednom od najtežih prijelomnih razdoblja za bosanskohercegovačke muslimane pokazao sposobnost da na velike povijesne promjene odgovori institucionalno, vjerski utemeljeno i praktično.

Preuzimajući odgovornost za organizaciju vjerskog života nakon austrougarske okupacije, Hadžiomerović je, prema njegovim riječima, dao jedan od najdalekosežnijih odgovora na izazove s kojima su se tada suočili Bošnjaci.

"Reisu-l-ulema Hadžiomerović bio je islamski institucionalni reformist, bosanski zastupnik racionalnog legalizma i islama na djelu. Drugi su bili reformisti kroz pisane tekstove i poslanice, a on je bio reformist institucionalnog djelovanja i imamo razloga i pravo da ga takvim vidimo", poručio je Neimarlija.

Akademik Enes Karić ukazao je na širi povijesni i društveni kontekst u kojem je uspostavljena institucija reisu-l-uleme, naglašavajući kako proces nije započeo tek 1882. godine. Kao važan datum izdvojio je 4. studenoga 1878. godine, kada su u sarajevskom Konaku okupljeni muslimanski prvaci, njih 58, nakon čega je caru Franji Josipu I. upućen zahtjev za institucionalno uređenje vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini.

Karić je naglasio kako se djelovanje prvog reisu-l-uleme Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića mora promatrati i u okviru procesa modernizacije obrazovanja i prilagodbe bosanskohercegovačkih muslimana novim okolnostima. Podsjetio je na osnivanje i reformiranje obrazovnih ustanova, među kojima je Šerijatska sudačka škola, ali i na otvaranje mogućnosti da se nova generacija bošnjačkih intelektualaca obrazuje u Beču, Budimpešti i drugim europskim središtima.

"Ključni datum za osnivanje Rijaseta jest 4. studenoga 1878. godine. Taj proces svoje će institucionalno zaokruženje dobiti 1882. godine, kada je ustanovljena Islamska zajednica i Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović postao njezin prvi reisu-l-ulema", istaknuo je Karić.

Bihaćki muftija hafiz Mehmed-ef. Kudić istaknuo je kako je Bosanska krajina dala dvojicu reisu-l-ulema, Mustafu Hilmi-ef. Hadžiomerovića i Džemaludin-ef. Čauševića, ali da je prvi reisu-l-ulema dugo ostao nedovoljno poznat čak i u kraju iz kojeg potječe.

Naglasio je kako je u prethodnom razdoblju mnogo učinjeno na rasvjetljavanju života i djelovanja Džemaludin-ef. Čauševića, dok je Hadžiomerović, unatoč svojem povijesnom značaju, bio znatno manje prisutan u javnom i znanstvenom prostoru. Posebno je ukazao na važnost institucionalne potpore Islamske zajednice projektima kojima se vraća sjećanje na istaknute krajiške alime i druge znamenite osobe.

Govoreći o vremenu u kojem je Hadžiomerović postao prvi reisu-l-ulema, Kudić je podsjetio kako je austrougarska okupacija 1878. godine predstavljala jednu od najvećih prekretnica u povijesti bosanskohercegovačkih muslimana. Promjena državnog, političkog, pravnog i društvenog sustava otvorila je pitanja odnosa prema šejhul-islamu, imenovanja vjerskih službenika, položaja šerijatskih sudova, upravljanja vakufima i organizacije muslimanskog obrazovanja.

"U takvim okolnostima 1882. godine uspostavljena je institucija reisu-l-uleme, a za prvog reisu-l-ulemu imenovan je Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović. Njegovo imenovanje predstavlja važnu prekretnicu u institucionalnom razvoju muslimanske zajednice u Bosni i Hercegovini", poručio je muftija Kudić.

Dekan Fakulteta islamskih znanosti u Sarajevu prof. dr. Mustafa Hasani istaknuo je kako se značaj Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića posebno može sagledati kroz njegove fetve i pravna mišljenja, nastala u vremenu u kojem se bosanskohercegovački muslimani prvi put suočavaju s potpunom promjenom političkog i društvenog poretka. Kao sarajevski muftija, a potom prvi reisu-l-ulema, Hadžiomerović nije imao prethodni model na koji bi se mogao osloniti, zbog čega su njegove odluke imale posebno veliku težinu.

Hasani je naglasio kako njegove fetve nisu bile vezane samo uz pojedinačne slučajeve, nego su usmjeravale čitave generacije muslimana. Posebno je izdvojio pravna mišljenja o vakufskoj imovini, služenju u austrougarskoj vojsci i legitimnosti imenovanja vjerskih autoriteta pod nemuslimanskom vlašću.

Prema njegovim riječima, Hadžiomerović je na novu političku stvarnost odgovarao ostajući unutar hanefijske pravne tradicije, ali istodobno tražeći praktična i održiva rješenja za konkretne probleme zajednice. Time je pokazao, kako je ocijenio Hasani, iznimnu fikhsku pragmatičnost i sposobnost prepoznavanja interesa muslimana u vremenu velikih promjena.

"Hadžiomerović pokazuje zavidnu fikhsku pragmatičnost. Kao iskusan muftija znao je da fetva nije samo apstraktno mišljenje, nego nuđenje rješenja za konkretan problem", kazao je Hasani.

Praktična pitanja

Suad Mahmutović ukazao je na važnost sagledavanja prvog reisu-l-uleme Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića i kroz periodiku i tisak, koji pružaju uvid u način na koji je odgovarao na konkretne potrebe muslimana u vremenu velikih društvenih promjena. Njegovo djelovanje, naglasio je, nije bilo ograničeno samo na institucionalno organiziranje Islamske zajednice, nego je obuhvaćalo i praktična pitanja od općeg značaja za stanovništvo.

Mahmutović je kao primjere izdvojio Hadžiomerovićeva pravna mišljenja o potrebi cijepljenja radi suzbijanja zaraznih bolesti, mogućnosti da liječnik ulazi u muslimanske kuće radi liječenja bolesnih, kao i pitanja vezana uz mezarja i vakufsku imovinu. Time se, prema njegovu tumačenju, pokazuje širina Hadžiomerovićevog razumijevanja uloge uleme i sposobnost primjene islamskog prava na nove okolnosti.

"S obzirom na to da je krajem 19. stoljeća, dolaskom Austro-Ugarske, naše društvo bilo potpuno dezorijentirano, on se bavio temama od općeg značaja za stanovništvo", naglasio je Mahmutović.

Hafiz dr. Elvir Duranović ukazao je na značaj sinova prvog reisu-l-uleme Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, Mehmeda Refik-ef. i Salim-ef. Muftića, koji su, svaki na svoj način, nastavili očev reformski i prosvjetni put. Stariji sin Mehmed Refik-ef. naslijedio je oca kao muderis Gazi Husrev-begove medrese, gdje je obrazovao generacije istaknutih alima, dok je mlađi Salim-ef. izgradio značajnu karijeru unutar institucija Islamske zajednice.

Duranović je posebno istaknuo kako je Salim-ef. Muftić 1914. godine postao prvi sarajevski muftija nakon razdvajanja te funkcije od dužnosti reisu-l-uleme, a kasnije je obnašao i dužnost predsjednika Ulema-medžlisa. Tijekom njegova mandata unaprijeđen je rad Gazi Husrev-begove medrese, osnovana Ženska medresa u Sarajevu, uređivani su nastavni planovi i programi za medrese i vjeronauk te je ojačan institucionalni položaj Islamske zajednice.

"Sinovi prvog reisu-l-uleme Hadžiomerovića ostavili su neizbrisiv trag u povijesti Islamske zajednice i kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine početkom 20. stoljeća", naglasio je Duranović.

Današnji okrugli stol pokazao je kako se značaj Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića ne iscrpljuje u činjenici da je bio prvi reisu-l-ulema. Njegovo djelovanje, kako su naglasili današnji izlagači, označilo je početak novog modela institucionalnog organiziranja muslimana u Bosni i Hercegovini, ali i traženja odgovora na društvene, pravne i obrazovne izazove koje je donosilo novo vrijeme.

Upravo zbog toga njegovo nasljeđe ostaje važna tema za razumijevanje razvoja Islamske zajednice i položaja bosanskohercegovačkih muslimana od kraja 19. stoljeća do danas.