bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Juraj II. Drašković

Bio je hrvatski ban, biskup, kardinal i najmoćniji Hrvat svog doba

Sudjelovao je u gušenju poznate Seljačke bune 1573. godine. Kao ban borio se za obranu zemlje od Osmanlija i utvrđivanje Krajine te protiv njemačke uprave. Radio je i na pomirenju hrvatskog plemstva.
05.02.2025. u 10:45
text
Foto: Wikipedija / Juraj II. Drašković (Bilina kraj Knina, 5. veljače 1525. – Beč, 31. siječnja 1587.)

Hrvatski ban, zagrebački biskup i kardinal Katoličke Crkve Juraj II. Drašković rođen je na današnji dan prije 500 godina, 5. veljače 1525. gu Bilinama kraj Knina.

Potjecao je iz znamenite plemićke obitelji Drašković, koja je kasnije stekla barunski i grofovski status, a posjedovala je tijekom vremena mnoge dvorce u Hrvatskoj (npr. Trakošćan, Brezovicu, Opeku i Klenovnik kao najveći dvorac u Hrvatskoj).

Kako je rano ostao bez oca o njemu se brinuo ujak, moćni nadbiskup i kardinal Juraj Utješenović, koji mu je omogućio školovanje, a čijim je stopama i on otišao među svećenike.

Tijekom 1550-ih godina postao je član dvora austrijskog nadvojvode i hrvatsko-ugarskog kralja Ferdinanda Habsburškog u Beču. Na trećem zasjedanju Tridentskoga koncila 1561. – 1563. sudjelovao je kao izaslanik kralja Ferdinanda I. i Ugarskoga Kraljevstva (pro regno Hungariae).

Na Koncilu se zauzimao za ženidbu katoličkog svećenstva, pomirljivost i ekumenizam te vjersko jedinstvo Crkve i Europe u suprotstavljanju Osmanlijama. 

Video: CASTLE TRAKOSCAN, CROATIA

Godine 1563. postao je zagrebački biskup i na toj je dužnosti ostao do 1574. Kao zagrebački biskup podupirao je djelatnost isusovaca u Hrvatskoj, sazvao tri biskupijske sinode na kojima je pokušavao odluke Tridentskoga sabora provesti u praksu, otvorio je sjemenište u Zagrebu i suzbijao protestantske utjecaje.

Usporedno s položajem zagrebačkog biskupa obavljao je određeno vrijeme i službu hrvatskog bana, prvo zajedno s Franjom Frankopanom Slunjskim, zatim samostalno, a naposljetku zajedno s Gašparom Alapićem.

Sudjelovao je u gušenju poznate Seljačke bune 1573. godine. Kao ban borio se za obranu zemlje od Osmanlija i utvrđivanje Krajine te protiv njemačke uprave. Radio je i na pomirenju hrvatskog plemstva.

U pedesetim godinama svoga života imenovan je kraljevskim kancelarom i biskupom Györa u Ugarskoj, a ubrzo zatim dobio je još više položaje: postao je kraljevski namjesnik (lat. locumtenens regius) za Ugarsku te kaločki nadbiskup. Kardinalom je imenovan 1585. godine, no nakon godinu dana preminuo je u Beču. (Izvor: Povijest.hr)

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO