Mlada dvadesetpetogodišnja plivačica Marijana Krkalović iz Trebinja ovogodišnja je nositeljica Bogojavljenskog krsta, jer je prva doplivala do osveštanoga krsta koji se na ovaj dan po tradiciji baca u osveštanu vodu rijeke Trebišnjice.
Iako je episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije na bogosluženju, koje je prije vodokršća obavljeno u Sabornom hramu u Trebinju, sugerirao da se ove godine zbog brzine nadošle Trebišnjice i hladnoće ne pliva, pedesetak momaka i djevojaka, među kojim je bio i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, plivali su nekoliko metara do krsta, kako se ne bi prekinuo ovaj običaj koji u Trebinju traje više od dva desetljeća.
"Velika mi je čast, sretna sam i nema ljepšeg osjećaja za sve plivače nego da prvi doplivaju do osveštanog krsta. Ove se godine dogodilo da se plivalo svega nekoliko metara, ali sam ja bila spremna i da plivam s druge obale jer to radim već petnaest godina i nikada mi nije bilo hladno, niti sam se prehladila", kazala je kroz suze mlada plivačica.
Koliko joj znači bogojavljensko plivanje najbolje govori podatak da je za osveštanim krstom počela plivati s 10 godina i od tada, već desetljeće i pol, stalno sudjeluje u tome, pišu Nezavisne.
Na Bogojavljenskom plivanju je i ove godine sudjelovao i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić koji je, pozivajući se na preporuku vladike Dimitrija da se oni koji žele samo smočiti u Trebišnjici, uzmu blagoslov i cjelivaju Jevanđelje, istaknuo da je i on sam preplivao nekolika metra jer je plivača voljnih za plivanje bilo dosta, a prostora malo.
"Ove godine je tako, a nadamo se da ćemo već sljedeće godine preplivavati cijelu rijeku, iako nama svima zaista nije bilo hladno, jer, ako je Bog uz vas, nema čega da se bojimo, a time sam se vodio i u prošlogodišnjem plivanju kada sam zajedno s ostalim plivačima bez problema preplivao rijeku, a da je neki drugi dan – pitanje je bismo li mogli. Slava Bogu, ja nisam čuo ni za jednu osobu da na Bogojavljenje nije uspjela preplivati rijeku, samo ako želi i ako hoće", istaknuo je Ćurić.
Nakon vodokršća je litija sastavljena od brojnog sveštenstva i vjernika nastavila gradskim ulicama do Sabornog hrama, odakle je i pošla.
