Danas poslijepodne 133 kardinala izbornika zatvorit će se iza vrata Sikstinske kapele i započeti jedno od najtajanstvenijih događanja Katoličke Crkve – konklave, izbor novog Pape, piše N1.
Ova drevna praksa, koja datira još iz 13. stoljeća, okuplja najviše crkvene dostojanstvenike pod strogim pravilima izolacije i šutnje kako bi donijeli odluku koja će oblikovati budućnost Rimokatoličke Crkve.
Konklave (lat. cum clave – s ključem) u današnjem su obliku ustanovljene 1274. godine odlukom pape Grgura X. Cilj je spriječiti političke utjecaje i ubrzati izbor novog papinskog poglavara. Papa Pavao VI. kasnije je propisao da u ovom procesu mogu sudjelovati samo kardinali mlađi od 80 godina.
Od 1846. konklave se bez iznimke održavaju u veličanstvenoj Sikstinskoj kapeli, čuvenoj po Michelangelovim freskama. Kardinali tijekom izbora borave u obližnjem Domu svete Marte, skromnoj, ali udobnoj rezidenciji s 128 soba koje se izbornicima dodjeljuju ždrijebom.
Početak konklava označava jutarnja misa Pro Eligendo Papa, nakon koje kardinali uz litanije i himnu "Veni, Creator Spiritus" ulaze u kapelu. Tamo polažu prisegu o tajnosti i odanosti proceduri izbora. Nakon zapovijedi Extra omnes ("svi van"), vrata se zaključavaju i proces započinje.
Tijekom konklava kardinali glasaju jednom prvog dana, a zatim po četiri puta dnevno – dvaput prijepodne i dvaput poslijepodne. Ako ni nakon tri dana nema rezultata, slijedi dan za molitvu i razmatranje. Potrebna je dvotrećinska većina i pristanak izabranog kandidata.
Sami čin glasanja odvija se pred Michelangelovim "Posljednjim sudom", uz poseban ritual i riječi: "Eligo in Summum Pontificem" ("Za vrhovnog svećenika biram").
Listići se nakon svakog kruga spaljuju – uz pomoć kemikalija dim koji izlazi iz dimnjaka označava ishod: crni dim znači da papa još nije izabran, a bijeli da jest. Uz to, od 2005. bijeli dim prate i zvona bazilike svetog Petra.
Kad netko dobije potreban broj glasova, pita ga se prihvaća li izbor. Po prihvaćanju, izabrani se povlači u tzv. "sobu suza" kako bi obukao papinsku odoru. Zatim izlazi na balkon bazilike sv. Petra, a svijet čuje riječi: Habemus Papam.
U predstojećim konklavama sudjelovat će 133 izbornika (od maksimalno mogućih 135 – dvojica su odustala zbog bolesti). Među njima su i hrvatski kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić, oba imenovana još za vrijeme pape Ivana Pavla II.
Papa Franjo imenovao je 108 od aktualnih 133 izbornika. Regionalna raspodjela uključuje 52 kardinala iz Europe, po 23 iz Azije i Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz Sjeverne Amerike te 4 iz Oceanije.
Iako se tradicionalno vjeruje da Duha Svetoga vodi izbor, kardinali sami priznaju da on više "inspirira" nego dirigira izbor. Kako je rekao Joseph Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI., Duh Sveti "ne diktira" odluku, već je više poput učitelja koji savjetuje i ostavlja prostor slobodnoj volji.
U vrhu neslužbenih predviđanja su talijanski kardinal Pietro Parolin i filipinski Luis Antonio Tagle, ali iskustvo pokazuje da se izbor često iznenađujuće okrene – baš kao 1978. kada je izabran Karol Wojtyła, budući Ivan Pavao II.
