Unatoč teškoj ekonomskoj krizi, stanovnici Zemlje su priznali kako su sretniji.
Iako je osjećaj sreće subjektivan i varira od kulture do kulture, 19.000 ljudi u 24 zemlje svijeta je kazalo u posljednjoj anketi Ipsosa kako su sretniji nego prije pet godina. Barem je tako ukazalo istraživanje koje je poveo Ipsos na 19.000 osoba iz 24 zemalja diljem svijeta, prenosi Economist.
Čak je 77% ispitanika sebe opisalo kao sretne, što je 3% više nego 2007. godine, dok je 22% ispitanika za sebe navelo da su "vrlo sretni".
Ipsova anketa nije u potpunosti usporediva sa sličnim anketama kao što su Gallupova koja ispituje "dobrobit" ili World Values istraživanje koje se bavi istraživanjem životnog zadovoljstva pa je teško provjeriti donesene zaključke.
Osim toga, statistička je pogreška dosta široka te iznosi plus ili minus 3,1 za većinu zemalja.
Ipak, Ipsos svoja istraživanja provodi već 5 godina i brojke su se pokazale prilično stabilnima tokom tog vremena te nema većih volatilnosti (promjenljivosti).
Na temelju ovih anketa moguće je izvesti dva zaključka.
Prvo, velika i brzorastuća tržišta koja su tek u nastajanju ne dijele pesimizam visoko industrijaliziranih i bogatih zemalja.
Postotak ispitanika koji spada u kategoriji "vrlo sretni" porastao je za 16% u Turskoj, 10% u Meksiku te 5% u Indiji.
No razina pesimizma je neujednačena i u razvijenim zemljama pa je tako u Japanu, koji je pretrpio i tsunami i Fukushimu, postotak vrlo sretnih porastao za 6%.
Najveći "pad sreće" pojavio se u Indoneziji, koja je unatoč tome i dalje na prvom mjestu po broju najsretnijih građana, te u Brazilu i Rusiji.
Prema načelu političke znanosti razina sreće raste s bogatstvom te obično stagnira kada BDP zemlje dosegne oko 25.000 dolara godišnje. No ovo je istraživanje ukazalo drugačije - najviša razina sreće nije u najbogatijim zemljama, kao što bismo mogli očekivati.
Što se bogatih zemalja tiče, indeks sreće varira od natprosječno visokog do razmjerno niskog. Tako je 28% Amerikanaca i Australaca vrlo sretno, dok je u Italiji i Španjolskoj takvih puno manje (13 i 11 %).
Općenito, većina je Europljana nesretnija od svjetskog prosjeka što znači da je razina prihoda obrnuto proporcionalna od sreće.
