Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Fakultet hrvatskih studija u Zagrebu

Marijan Mandić obranio doktorat o četničkim organizacijama u Hercegovini i Dalmaciji

Marijan Mandić iz Mostara obranio je doktorsku disertaciju o četničkim organizacijama u Hercegovini i južnoj Dalmaciji na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu.
16.05.2026. u 11:16
text

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu proteklog je petka, uspješno obranjena doktorska disertacija pod nazivom ''Četničke organizacije u Hercegovini i južnoj Dalmaciji od 1918. do kraja Drugoga svjetskog rata'', autora Marijana Mandića iz Mostara.

Doktorski rad obranjen je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a mentor disertacije bio je dr. sc. Jakša Raguž.

Povjerenstvom za obranu doktorata predsjedala je dr. sc. Vlatka Vukelić, dok su članovi povjerenstva bili dr. sc. Vladimir Šumanović i dr. sc. Hrvoje Čapo.

Tema doktorskog rada obrađuje djelovanje četničkih organizacija na prostoru Hercegovine i južne Dalmacije u razdoblju od završetka Prvog svjetskog rata do kraja Drugoga svjetskog rata.

Marijan Mandić rođen je 11. studenoga 1964. godine u Mostaru. Osnovnu školu završio je u Prigrađanima i Potocima, Srednju prometnu školu u Mostaru, dok je studij povijesti završio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Prije Domovinskog rata radio je kao profesor u više mostarskih srednjih škola, među kojima su Elektrotehnička, Građevinska, Ekonomska i Prometna škola. Tijekom Domovinskog rata obavljao je različite dužnosti, a u siječnju 1993. godine teško je ranjen.

Za ratni doprinos odlikovan je odličjima Republike Hrvatske: Redom hrvatskoga trolista, Redom hrvatskoga križa, Spomenicom Domovinskoga rata te medaljama Ljeto ’95. i Oluja ’95.

Uz znanstveni rad, Mandić je poznat i kao autor brojnih romana među kojima su: ''Bljesak nade na mom otoku'', ''Krvava bjelopoljska poljana'', ''Ljetopis borbi i nada'', ''Plamen iznad bugojanskih šuma'', ''Lutalica'', ''Lipe mostarske'', ''Tranzicija'', ''Vojnik u pet odora'', ''Ideologija'' i ''Orlovača''.

POVEZANO