Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u utorak je započela dvodnevna međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom ''Identiteti – Kulture – Jezici'', koja se održava u sklopu službenog programa obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Konferencija se organizira u suradnji s Maticom hrvatskom i Družbom ''Braća Hrvatskoga Zmaja'', a cilj joj je rasvijetliti kulturne, povijesne i jezične aspekte hrvatskoga identiteta u kontekstu velikog jubileja.
Među izlagačima se istaknuo povjesničar Mario Jareb, koji će u srijedu govoriti o spomen-obilježjima postavljenima 1925. godine povodom obilježavanja tisućite obljetnice.
''Riječ je o projektu koji radim u okviru Družbe 'Braća Hrvatskoga Zmaja', a odnosi se na memorijalizaciju spomenika od Zemuna do Kotora i Budve, koji danas predstavljaju dio povijesne baštine'', rekao je Jareb.
Posebno je istaknuo važnu poruku koju su ti spomenici prenosili tada, a koja, kako kaže, vrijedi i danas: ''Još nas ima, još smo tu nakon tisuću godina.''
Veliki meštar Družbe ''Braća Hrvatskoga Zmaja'' Mislav Grgić podsjetio je kako je upravo ta organizacija sudjelovala u obilježavanju i 1925. godine, kada su ''prazmajevi'' postavili spomen-obilježja diljem hrvatskih krajeva.
''Danas, sto godina kasnije, nastavljamo s 61 projektom u 2025. godini. Riječ je o generacijski jedinstvenoj svehrvatskoj obljetnici'', rekao je Grgić te naglasio važnost popularizacije lika kralja Tomislava, prvog hrvatskog kralja, čija se krunidba dogodila oko 925. godine.
Jedan od plenarnih izlagača, Damir Zorić, podsjetio je na Mostar kao ishodište ideje o proslavi Hrvatskoga Kraljevstva još davne 1899. godine.
''U mostarskim novinama 'Osvit' tada su građani predložili proslavu tisućite obljetnice. Ideja je krenula upravo iz Mostara'', rekao je Zorić, dodavši da identitet nije samo stvar povijesti, već i kulture sjećanja, umjetnosti i osobne volje.
Zorić je upozorio i na postojanje skupina ''s velikom voljom, ali malim znanjem'' te pozvao na vraćanje u javni prostor zaboravljenih autora iz 19. stoljeća, posebno onih iz BiH.
Predsjednik organizacijskog i znanstvenog odbora konferencije i prodekan za znanost Filozofskog fakulteta SUM Marko Odak istaknuo je da se ovoj obljetnici pridružuju vodeće kulturne i znanstvene institucije iz Hrvatske i BiH.
''Zbog važnosti događaja, konferencija se održava u trajanju od dva dana i predstavlja najviši oblik znanstvenog promišljanja'', rekao je Odak.
U prvom danu konferencije održan je kulturno-umjetnički program u sklopu kojeg je predstavljena izložba suvremene interpretacije krunidbe kralja Tomislava autora dr. Zvonke Martića, te posljednja tri godišta časopisa ''Hrvatska revija'', čiji će četvrti broj biti posvećen upravo 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva.
Drugi dan donosi izlaganja znanstvenika o jezičnim, pravnim, političkim, kulturnim i književnim aspektima hrvatske povijesti.
Odak je podsjetio da je inicijativa za proglašenje 2025. godine godinom Hrvatskoga Kraljevstva potekla upravo od Matice hrvatske i Družbe ''Braća Hrvatskoga Zmaja'', a koju je Hrvatski sabor potom jednoglasno prihvatio.
BONUS VIDEO:
