Konferencija pod nazivom ''Kako povećati mobilnost studenata, akademskog i administrativnog osoblja u BiH'' održana je u srijedu, 14. svibnja 2025. godine u hotelu Mostar.
Konferenciju je organizirao Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP), a poslužila je kao prilika za jačanje suradnje i širenje kontakata među predstavnicima institucija.
Sudjelovali su i predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, Erasmus+ ureda u BiH, Sveučilišta u Splitu, te brojnih visokoškolskih ustanova iz BiH, koji će kroz prezentacije i diskusije ponuditi konkretne prijedloge za poboljšanje mobilnosti.
"CIP je organizirao ovu konferenciju s ciljem motiviranja studenata za veću mobilnost, tj odlazak u inozemstvo kako bi se visoko obrazovanje internacionaliziralo zbog novih načina učenja", kazao je Damir Ljubić, direktor CIP-a.
Tijekom konferencije predstavljen je Plan djelovanja CIP-a u području mobilnosti za razdoblje 2025.–2028., koji sadrži konkretne korake za unaprjeđenje sustava razmjene u visokom obrazovanju.
"Mislim da studenti još uvijek nisu svjesni mobilnosti gdje bi vidjeli koji su novi načini učenja. Danas u BiH kvaliteta obrazovanja treba novi i veći napredak", zaljučio je Ljubić.
S obzirom na rezultate ovogodišnje ankete koju je proveo CIP, a u kojoj je sudjelovala većina visokoškolskih ustanova iz BiH, potvrđeno je da su i dolazna i odlazna mobilnost na vrlo niskim razinama.
Među identificiranim preprekama izdvajaju se administrativni izazovi, nedovoljna podrška unutar institucija, kao i niska razina informiranosti među studentima i osobljem.
"Svake godine imamo sve više studenata i profesora koji idu na razmjene, ali uvijek ima prostora da bude još više zadovoljavajuće. Ovakvi programu zaista otvaraju mnoga vrata, Erasmus nudi mnogo toga i te mogućnosti treba iskoristiti", kazao je Suad Muhibić, šef Nacionalnog ureda za Erasmus u Bosni i Hercegovini.
Akademska mobilnost, kako su naglasili organizatori, obuhvaća boravak studenata, akademskog i administrativnog osoblja na drugoj visokoškolskoj ustanovi, najčešće u inozemstvu, radi studiranja, stručnog usavršavanja ili istraživačkog rada.
"Puno je više studenata iz BiH koji idu negdje da studiraju u odnosu na one koji dolaze u BiH. Mislim da tu veliku ulogu igraju jezičke barijere, jer da bi strani studenti došli mi moramo imati studijske programe na engleskom jeziku, izuzev onih koji znaju naše jezike, ali takvih je studenata malo", dodao je Muhibić.
U kontekstu Europske unije, mobilnost se promatra i šire, kao dio cjeloživotnog obrazovanja, stručne prakse i rada u zajednici.
