Mostar se prisjetio Predraga Matvejevića i njegova nasljeđa

Mostar se u ponedjeljak prisjetio Predraga Matvejevića, jednog od svojih najpoznatijih književnika i intelektualaca, na književnom susretu "Predrag mediteranski", održanom u okviru Festivala "Poligon".

Mostarski književnik Mirko Božić, direktor Festivala "Poligon", kazao je kako je tijekom pripreme programa bilo zanimljivo otkriti da su neki od ljudi s kojima su razgovarali Matvejevića poznavali osobno.

"Kroz pripremu ovog programa uspjeli smo shvatiti da su neki ljudi na koje smo naišli Matvejevića poznavali osobno. To je nekako pokazalo koliko je svijet mali i koliko su njegove veze s Mostarom i ljudima koji su ovdje živjeli i djelovali bile snažne", kazao je Božić.

Taoci Alekse Šantića

Govoreći o tome koliko mlade generacije poznaju djela Predraga Matvejevića, istaknuo je kako je upravo to jedno od najvažnijih pitanja koje se ovim programom želi otvoriti.

"Mostarska književnost i književna scena na neki su način taoci Alekse Šantića. Kada razmišljamo o Mostaru i književnosti, većini ljudi prvo na pamet pada Aleksa Šantić, dok se Predraga Matvejevića rjeđe spominje, osim ako niste malo dublje u književnim vodama. Šantić je, na neki način, postao i svojevrsni kulturno-turistički brend grada Mostara. S druge strane, Matvejević ima intelektualnu, književnu, pa u krajnjem slučaju i političku težinu, koja ga čini i pomalo kontroverznim. Unatoč tome, mislim da je tim važnije govoriti o Predragu Matvejeviću. Uostalom, ustanovljena je i nagrada koja nosi njegovo ime", kazao je on.

Govoreći o djelu Predraga Matvejevića, Božić je posebno izdvojio "Mediteranski brevijar", ali i "Kruh naš svagdašnji", istaknuvši kako je upravo "Mediteranski brevijar" njegovo najpoznatije djelo.

"Imamo 'Mediteranski brevijar', imamo 'Kruh naš svagdašnji', ali 'Brevijar' je ono što je najpoznatije i što svima preporučujem. To je djelo iznimno popularno i kada se pojavi, vrlo se brzo rasproda. Ako uspijete do njega doći, odmah ga uzmite. To je prekrasna freska Mediterana, ne samo u književnom i kulturološkom, nego i povijesnom i svakom drugom smislu. Mislim da bi to čak trebalo biti dio školskog programa. Nažalost, živimo u sustavu u kojem Matvejevićevo djelo još uvijek nije cijenjeno na razini na kojoj bi trebalo biti", kazao je on.

Djetinjstvo i slomljena šaka

Kći Predraga Matvejevića, Suzana Matvejević, kazala je kako je njezin otac rođen i odrastao u Mostaru, nakon čega se školovao u Sarajevu i Zagrebu, a doktorirao je na Sorboni. Veći dio života radio je kao profesor francuske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a potom je akademsku karijeru nastavio u Francuskoj i Italiji.

"Njegova prva želja bila je postati pijanist, no nakon što je na radnoj akciji slomio šaku više nije mogao svirati. Tada je počeo učiti francuski i tako je postao profesor francuske književnosti", ispričala je Matvejević.

Podsjetila je kako je njezin otac iza sebe ostavio bogat književni opus, među kojim posebno mjesto zauzima "Mediteranski brevijar", njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo.

"Mediteranski brevijar postao je svojevrsni klasik i referentna knjiga o Mediteranu. Istodobno je poetska knjiga, sastavljena od brojnih priča o različitim elementima koji čine Mediteran. Prevedena je na najmanje 23 jezika i upravo je zahvaljujući toj knjizi postao poznat u svijetu", istaknula je.

Govoreći o njegovim stavovima, naglasila je kako je Matvejević, i nakon raspada Jugoslavije, vjerovao u kulturnu povezanost i suradnju naroda s ovih prostora.

"Nije se zanosio mišlju kako će se nekadašnja država ponovno vratiti, ali je i dalje vjerovao u kulturno zajedništvo i neku vrstu suradnje naroda koji su i dalje upućeni jedni na druge", kazala je.

Suzana Matvejević pokrenula je prije pet godina i književnu nagradu koja nosi ime njezina oca, a obuhvaća autore iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije.

Kako je navela, zanimanje za nagradu raste te je ove godine pristiglo 125 knjiga.

Šećer na kraju

Jedanaesto izdanje Festivala "Poligon" završeno je u subotu, dok je večerašnji program posvećen Predragu Matvejeviću organiziran kao dodatni sadržaj i svojevrsni "šećer na kraju" ovogodišnjeg festivala.

"Poligon" je multimedijalna platforma koja, osim književnosti, otvara prostor i drugim umjetničkim formama i izrazima, kao i razgovorima o baštini autora važnih za društvo i kulturni prostor Bosne i Hercegovine. Ovogodišnji festival okupio je autore iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, a u fokusu su bile teme književnosti u vremenu umjetne inteligencije i književnosti u vremenu globalne krize.

Predrag Matvejević (Mostar, 7. listopada 1932. - Zagreb, 2. veljače 2017.), književnik i angažirani intelektualac, bio je zagovornik slobode govora i stvaralaštva. Rođen je u Mostaru, o kojem je pisao i kojem se tijekom života uvijek vraćao.