Mile Pešorda napustio Društvo pisaca BiH

Književnik Mile Pešorda objavio je da je napustio Društvo pisaca u Bosni i Hercegovini zbog odavanja počasti Marku Vešoviću u programu ovogodišnjih Sarajevskih dana poezije.

U pismu dostavljenom redakciji Pešorda je svoju odluku obrazložio neslaganjem s Vešovićevom predratnom ulogom i njegovim odnosom prema pjesniku Maku Dizdaru.

''Prestajem biti članom Društva pisaca, bivšega Udruženja književnika Bosne i Hercegovine'', napisao je Pešorda.

Prema njegovim riječima, članom Udruženja književnika BiH postao je 1972. godine, nakon objave nagrađene pjesničke zbirke ''Život vječni''.

Navodi da mu je članstvo obnovljeno jednoglasnom odlukom Upravnog odbora 2000. godine, u vrijeme kada je Društvom predsjedao Nedžad Ibrišimović, koji mu je u siječnju 2001. uručio člansku iskaznicu.

Kritike zbog odnosa prema Maku Dizdaru

Pešorda je u obrazloženju odluke kritizirao odavanje počasti Vešoviću, optužujući ga za sudjelovanje u književnim i političkim napadima na Maka Dizdara početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

Prisjetio se i vlastitih književnih polemika iz tog razdoblja te ustvrdio da je bio među rijetkima koji su javno iskazali solidarnost s Dizdarom.

Svoj odlazak iz Društva u popratnoj poruci obrazložio je riječima da ne pristaje na ''krajnju relativizaciju počinjenoga zla i na zaborav''.

U programu 65. Sarajevskih dana poezije bio je predviđen hommage Marku Vešoviću, zakazan za 22. listopada u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Kao govornici bili su najavljeni Adisa Bašić i Asmir Kujović, dok je moderator programa bio Jasmin Agić.

Vešovićev književni i javni rad uključivao je i tekstove o stradanju Sarajeva tijekom opsade te oštre osude Radovana Karadžića.

Pešordine optužbe odnose se na Vešovićevu predratnu ulogu i predstavljaju njegovo viđenje tadašnjih književnih i političkih sukoba.

Tko je Mile Pešorda

Mile Pešorda hrvatski je pjesnik, prevoditelj i nakladnik, rođen 1950. godine u Grudama.

Studij romanistike završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a od 1979. do 1990. godine radio je kao urednik u sarajevskoj nakladničkoj kući ''Veselin Masleša''.

Bio je i lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Rennesu.

Među njegovim pjesničkim knjigama nalaze se ''Život vječni'', ''Orfički fragmenti'' i ''Knjiga ljubavi i gnjeva''.