Projekti HNK Mostar u novoj kazališnoj sezoni

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru u kazališnoj sezoni 2026./2027. sprema niz novih projekata.

Ovo je, kako navode iz ove mostarske kazališne kuće, već četvrta sezona van matične scene zbog gradnje nove zgrade kazališta.

Unatoč tome kroz prošle tri godine ostvaren je niz premijernih naslova, gostovanja, sudjelovanja na festivalima i ostalih projekata. HNK Mostar s istim entuzijazmom kreće u novu sezonu.

Hibridni model mjuzikla

Prvi projekt bit će glazbena predstava ''Nitko nije savršen'' u režiji Nine Kleflin, a prema motivima filmskog klasika ''Neki to vole vruće'' scenarista i redatelja Billyja Wildera.

Autorsku glazbu za predstavu radit će Igor Tatarević, a songovi u predstavi bit će izvođeni na hrvatskom i engleskom jeziku. Ovo je prvi put kako će HNK Mostar raditi predstavu ovog formata s pjevanjem uživo - svojevrsni hibridni model mjuzikla.

Redateljica Nina Kleflin radi i dramatizaciju pa će stoga biti posebno uzbudljivo vidjeti holivudski klasik prilagođen za kazališne daske. Ne radi se o remakeu filma, nego o hommageu filmskom klasiku i reinterpretaciji odnosa glavnih likova Marilyn Monroe, Tonyja Curtisa i Jacka Lemmona u komičnom ključu i novom pogledu na muško-ženske odnose. Kako su sami likovi komični i film je klasik komedijskog žanra tako će i ova predstava zadržati taj okvir s još većim naglaskom na glazbu i portretiranje glavnih likova kroz prizmu klasičnih arhetipova Hollywooda 50-ih godina. Premijera je planirana za prosinac 2026. godine.

'Zdrav život' Dragana Komadine

Drugi premijerni naslov bit će predstava posvećena mostarskim trkačima radnog naziva ''Zdrav život'' autora Dragana Komadine u režiji Tanje Miletić Oručević. Predstava će se raditi u koprodukciji s Narodnim pozorištem u Mostaru, što je šesti zajednički projekt HNK Mostar i NP Mostar.

''Zdrav život'' posveta je mostarskim maratoncima i specifičnom načinu života ljudi koji redovito sudjeluju na maratonima i kojima je to stil života. Sport kao motiv i koncept predstave nije rijetkost u kazalištu, no u ovom slučaju on je lokaliziran u mostarsku priču i mostarske trkačice i trkače koje ćemo upoznati u njihovom habitusu. Premijera je planirana 20. ožujka 2027. godine kada je i tradicionalni polumaraton.

'Mlijeko' Marka Tomaša

U planu je i rad na predstavi prema tekstu Marka Tomaša radnog naziva ''Mlijeko''. Naslovljen kao gorka komedija ''Mlijeko'' uzima motive ''Paklene naranče'' autora Anthonyja Burgessa, kao i istoimenog filma Stanleyja Kubricka iz 1971. godine.

Distopijski element originala prenesen je u realističan okvir kafane u kojoj se raspliće radnja glavnog lika i sporednih likova u spirali dijaloga koji su karakteristični za mostarski ethos. Glavna je nit teksta traumatična prošlost i neprilagođenost glavnog lika, baš kao i u Burgessovu romanu, ali se u ovom slučaju radnja prizemljuje na svakodnevicu i ne prelazi u znanstvenofantastični žanr. Premijera je planirana za lipanj 2027. godine.

Glazbeni projekti

U planu je profesionalno tonsko snimanje orkestralne suite u pet stavaka ''Isus, Sin Čovječji'' autora Igora Tatarevića, nastale na temelju originalne glazbe Gabrijela Prusine iz istoimene predstave HNK Mostar.

Aranžmane potpisuje maestro Igor Tatarević, koji će ujedno dirigirati izvedbom i snimanjem. Projekt glazbu izvorno nastalu za kazališnu predstavu razvija u samostalno glazbeno djelo namijenjeno profesionalnom tonskom zapisu, koncertnom izvođenju i budućoj prezentaciji. U izvedbi sudjeluju orkestar, solisti i Zbor HNK Mostar, a veliki orkestralni sastav uključuje gudače, drvene i limene puhače, udaraljke te solističke instrumente čembalo, oud, gusle i diple. Time se ostvaruje prepoznatljiv spoj orkestralnog zvuka i tradicijskih glazbenih elemenata.

Tonsko snimanje originalne glazbe iz predstava HNK Mostar još je jedna programska cjelina koja predstavlja početak sustavnijeg projekta profesionalnog snimanja i arhiviranja originalne glazbe nastale za predstave HNK Mostar. U dosadašnjim produkcijama nastao je značajan broj originalnih skladbi koje su važan dio umjetničkog identiteta pojedinih predstava, među kojima su ''Brat magarac'', ''Isus, Sin Čovječji'' i ''Noć s Aleksom''. Iako je ta glazba izvorno nastala za potrebe pojedinih kazališnih projekata, njezina umjetnička vrijednost nadilazi isključivo funkciju scenske glazbe. Cilj je aktivnosti odabrana glazbena djela profesionalno snimiti, tonski obraditi, producirati i trajno arhivirati.

Time se čuva vrijedan dio umjetničke produkcije HNK Mostar, a glazbi omogućuje samostalan život i nakon prestanka izvođenja predstava za koje je nastala.

Natječaj, emisija i izdavaštvo

U ovoj sezoni bit će realiziran i projekt Natječaja za najbolji dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina. HNK Mostar po četvrti je put raspisao ovaj natječaj u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, a rok za dostavu tekstova je 1. listopada 2026. godine. Stručni žiri odabrat će najbolje tekstove u prosincu ove godine. Cilj je natječaja unaprjeđenje hrvatske drame i poticanje stvaralaštva mladih dramskih autorica i autora.

Poseban novi projekt koji će HNK Mostar predstaviti javnosti emisija je posvećena kazalištu i kulturi ''Četvrti zid''. Urednica i voditeljica Anita Milićević u emisiji ugošćuje redatelje, dramaturge i druge kazališne djelatnike kao i osobe iz kulturnog života s prigodnim temama i razgovorima. Cilj je emisije predstaviti rad HNK Mostar, ali i kulturnu scenu grada Mostara te prezentirati HNK Mostar kao platformu koja daje prostor kulturnim djelatnicima da artikuliraju kulturna pitanja i probleme.

Vizija emisije je da u ciklusima donosi aktualne teme iz svijeta kulture te da postane format koji će biti prepoznatljiv za HNK Mostar i njegovo djelovanje u kazališnom i javnom smislu.

Analiza Dražena Pehara

Od izdavačke djelatnosti kojom se HNK Mostar također bavi u planu je objava knjige Dražena Pehara ''Lica, imena, mrtvi – knjiga o prozopopeji''. Riječ je o analizi retoričke figure prozopopeje u kontekstu filozofije jezika i šireg filozofskog i teorijskog okvira u kojem je glavna teza kako je jezik kolektivna vrijednost, a imena daju posebnu dimenziju u životu društva i zajednice. Knjiga je vrijedan doprinos ne samo etici diskursa, nego i teatrološkim promišljanjima, posebice semiotici kazališta.

Dražen Pehar rođen je u Zenici. Diplomirao je 1992. godine filozofiju i grčki jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je političke znanosti i međunarodne odnose 2005. godine na SPIRE (Sveučilište Keele, UK) obranivši, nakon minimalnog razdoblja supervizije, disertaciju „Jezik, pravo, moć: temelj za teoriju diplomatske višeznačnosti“ („Language, power, law: Groundwork for the theory of diplomatic ambiguity“).

Uz sve navedene projekte Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru nastavlja s redovnim repertoarom i održavanjem predstava u HDHS Kosača, kao i s gostovanjima na festivalima.