FOTO | Upoznajte novog mostarskog superjunaka

"Ne možemo letjeti kao Superman ili izbacivati paučinu kao Spiderman, ali imamo prave supermoći – moć prijateljstva, zagrljaja i dijeljenja", poručio je ravnatelj Lutkarskog kazališta Mostar Tibor Oreč na konferenciji za medije uoči premijere predstave "Superjež u borbi za nevidljivo", koja će se održati u četvrtak, 29. listopada, u 19 sati.

Novi mostarski superjunak nema plašt ni nadnaravne sposobnosti. Njegova je zadaća pomoći stanovnicima šume da ponovno pronađu ono što su izgubili zbog pretjeranog korištenja interneta, mobitela i društvenih mreža – bliskost, prijateljstvo i međusobno razumijevanje.

Kroz priču o životinjama koje su pod utjecajem tehnologije počele gubiti vlastite osobine, predstava najmlađoj publici govori o svijetu u kojem su ekrani sve prisutniji, a neposredni susreti i razgovori sve rjeđi.

"Želimo da djeca budu pravi superjunaci i da svaki dan učine barem jedno dobro djelo, da nekome izmame osmijeh na lice. Tako će graditi sebe, biti zadovoljnija sobom, a i naše će društvo biti bolje", rekao je Oreč.

Superjunak koji je nastao u mostarskom vrtiću

Priča o Superježu nije nastala u kazalištu, nego u mostarskim vrtićima. Osmislile su je odgojiteljice Anita Šagolj i Marijana Bubalo, koje su lutkarstvo uvele u svakodnevni rad s djecom.

"Lutka je jako moćno pedagoško oružje. Djeca se kroz igru s lutkom vrlo brzo otvaraju i dijele s njom svoje probleme. Naše su odgojiteljice prepoznale koliko im to može pomoći u radu", kazao je ravnatelj.

Ideja se svidjela ansamblu Lutkarskog kazališta Mostar, koji je odlučio Superježa preseliti iz vrtića na kazališnu pozornicu kako bi ga mogla upoznati i djeca iz drugih dijelova Mostara, okolice i šire.

"Mobiteli trebaju služiti nama, a ne upravljati nama"

Središnji protivnik Superježa nešto je što se ne može vidjeti ni dodirnuti na uobičajen način. Riječ je o utjecaju digitalnog svijeta na svakodnevni život i međuljudske odnose.

Oreč ističe kako tehnologija ima svoje mjesto u svakodnevnom životu, ali upozorava na opasnost od pretjeranog oslanjanja na digitalni svijet.

"Moramo preispitivati informacije koje nam se serviraju na internetu. Mobiteli i društvene mreže trebaju služiti nama, a ne upravljati našim životima, što je danas sve češći slučaj, ne samo kod djece nego i kod odraslih", poručio je.

Upravo su životinje u predstavi primjer onoga što se može dogoditi kada virtualni svijet potisne stvarne odnose. Zbog prevelike zaokupljenosti tehnologijom izgubile su dio svojih prirodnih osobina, baš kao što se, prema Orečevim riječima, ljudi sve više udaljavaju jedni od drugih.

"Zagrljaj, topla riječ ili osmijeh nešto su što možemo pružiti jedni drugima, a ništa nas ne košta", poručio je.

Foto: Bljesak.info / Predstava "Superjež u borbi za nevidljivo" u Mostaru

Redateljica: Nijedan ekran ne može zamijeniti zagrljaj

Redateljica Zdenka Šustić naglasila je kako tehnologija, unatoč brojnim prednostima, ne može zamijeniti ono što je ljudima najpotrebnije – toplinu, bliskost, prijateljstvo i običan zagrljaj. Upravo na tome počiva priča o Superježu, koji probleme svojih šumskih prijatelja ne rješava nadnaravnim moćima, nego ih podsjeća na važnost obitelji, zajedništva i međusobne podrške.

"Superjež nije klasični superjunak. On svoje prijatelje podsjeća na najosnovnije ljudske vrijednosti, na ljude koji nas okružuju i na to da nijedan ekran ne može zamijeniti najobičniji zagrljaj", kazala je Šustić.

Takvu poruku autorski je tim želio prenijeti i samim izgledom predstave. Inspiraciju su pronašli u klasičnim animiranim filmovima, zbog čega su se odlučili za prepoznatljivu estetiku crtića i orkestralnu glazbu kakva je pratila starije animirane filmove.

Iako se predstava bavi utjecajem suvremene tehnologije, njezini autori nisu željeli posezati za umjetnom inteligencijom i modernim tehnološkim efektima. Umjesto toga, odlučili su se osloniti na tradicionalne lutkarske postupke kako bi i način izvedbe pratio poruku koju Superjež prenosi najmlađoj publici.

Među likovima i krijesnica koju djeca sve rjeđe viđaju

Uz Superježa, važnu ulogu u predstavi ima krijesnica, njegova prijateljica i pomoćnica.

Šustić je otkrila kako odabir šumskih životinja nije bio slučajan. Autorski tim želio je uključiti i vrste koje su ugrožene ili ih djeca danas sve rjeđe mogu vidjeti u prirodi. Posebno je izdvojila krijesnice, čijem nestajanju pridonosi svjetlosno onečišćenje.

Foto: Bljesak.info / Predstava "Superjež u borbi za nevidljivo" u Mostaru

"Prije dvadesetak godina svi smo znali za krijesnice i mogli smo ih vidjeti, a danas je sve manje djece koja su ih uopće susrela", kazala je redateljica.

Na taj način predstava, uz pitanja tehnologije i međuljudskih odnosa, otvara i temu odnosa prema prirodi.

Šuma od prirodnih materijala, digitalni svijet od kabela

Glumica Marta Haubrich, koja je govorila o likovnom oblikovanju predstave, objasnila je kako je scenografija zamišljena kao susret dvaju suprotstavljenih svjetova. Jedan je prirodni svijet šume, a drugi nevidljivi digitalni prostor koji postupno utječe na njezine stanovnike.

"Od početka smo imali jasno određena dva prostora, šumu i taj nevidljivi svijet koji je s njom u sukobu. Zato smo krenuli od materijala. U šumi prevladavaju prirodni materijali, a u drugom prostoru pojavljuju se kabeli i elementi elektronike", pojasnila je Haubrich.

Lutke su oblikovane tako da podsjećaju na likove iz animiranih filmova, ali i da budu dovoljno bliske djeci kako bi se mogla poistovjetiti s njima.

Režiju predstave potpisuje Zdenka Šustić, za lutke i scenografiju zadužena je Marta Mršić, a glazbu potpisuje Ljudevit Laušin. U predstavi nastupaju članovi ansambla Lutkarskog kazališta Mostar, među kojima su Marta Haubrich, Ivan Nevjestić i Tibor Oreč.

Nova premijera nakon četiri festivalske nagrade

Lutkarsko kazalište Mostar novu premijeru dočekuje nakon uspješnih nastupa na dvama lutkarskim festivalima.

Na 25. Međunarodnom festivalu kazališta za djecu u Banjoj Luci Tibor Oreč i Ivan Nevjestić osvojili su nagrade "Dragan Banjac" za najkomičniju glumačku izvedbu u predstavi "Umišljena bubamara". Nevjestić je nagrađen za ulogu Puža, a Oreč za uloge Žohara i Mrava.

Potom je ista predstava, nastala prema slikovnici mostarske književnice Milene Jukić Bandić u režiji Siniše Novkovića, osvojila još dva priznanja na 40. Lutkarskoj republici, održanoj od 19. do 23. listopada u Bugojnu.

Stručni žiri nagradio je ansambl za razigranu i ujednačenu kolektivnu animaciju, dok je dječji žiri "Umišljenu bubamaru" proglasio najboljom predstavom festivala.

Nakon festivalskih uspjeha, mostarski lutkari okreću se Superježu, junaku koji djecu neće učiti kako pobijediti protivnika, nego kako pomoći prijatelju.