Baklava posvađala tri države
Azerbajdžan i Turska zajednički su podnijeli zahtjev UNESCO-u za zaštitu baklave i njezino uvrštavanje na popis nematerijalne kulturne baštine, no ta je inicijativa izazvala negodovanje brojnih susjednih zemalja.
Baklava je popularna u dvadesetak zemalja – u Turskoj, diljem Balkana, na Bliskom istoku te na području Kavkaza, središnje i južne Azije. Međutim, svaka zemlja ima svoju inačicu pripreme te slastice, a mnoge je smatraju dijelom vlastite kulinarske baštine, prenosi Euronews.
Više zemalja polaže pravo na baklavu
Prisvajanje baklave počelo je 2013. godine, kada je Europska komisija registrirala ovu slasticu iz Gaziantepa, turske prijestolnice baklave, kao proizvod sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla pod nazivom "Antep Baklavası".
Turska historiografija inzistira na tome da je baklava u svojem modernom obliku nastala u osmanskom Istanbulu, dok grčki povjesničari tvrde da je ova slastica nastala u Bizantskom Carstvu, iz kojega se razvila suvremena Grčka.
Još petnaestak zemalja u Europi i Aziji smatra da baklava pripada njihovoj tradiciji.
Grčki zastupnici u Europskom parlamentu u siječnju prošle godine podnijeli su prigovor u kojem ističu grčko podrijetlo baklave i izražavaju zabrinutost zbog toga što Azerbajdžan i Turska polažu pravo na ovu slasticu.
Sporovi i oko drugih tradicionalnih jela
Inicijativa Azerbajdžana i Turske povezana s baklavom uslijedila je nekoliko mjeseci nakon što je jedan restoran u Solunu zatražio od UNESCO-a da prizna "pacu", vrstu tradicionalnog gustog jela na žlicu, kao autentično grčko jelo.
Turski mediji odmah su osporili grčki zahtjev tvrdeći da je ta juha zapravo turskog podrijetla, navodeći kao dokaz zapise putopisca Evlije Čelebije iz 17. stoljeća.
Rasprave u okviru UNESCO-a o statusu pojedinih jela vode se svake godine, a mnoge države takvo priznanje smatraju svojevrsnim zaštitnim znakom.
Odluka se očekuje u prosincu
U praksi oznaka UNESCO-a u većini slučajeva znači vrlo malo jer ta organizacija ne osigurava ni novac ni zajamčenu potporu, a često izostaje i značajniji nastavak promotivnih aktivnosti nakon dodjele statusa.
Hoće li baklava steći veću prepoznatljivost kao azerbajdžansko-turska slastica, bit će poznato nakon zasjedanja UNESCO-a u prosincu.
