Analiza ćevapa i kebaba otkrila zabrinjavajuće rezultate

Genetska analiza uzoraka ćevapa i kebaba pokazala je da sastav mesa u većini analiziranih proizvoda nije odgovarao deklaraciji.

Istraživači sa Sveučilišta za ekološke i biološke znanosti u poljskom Wrocławu 2022. godine analizirali su 35 uzoraka iz restorana i objekata brze hrane u Poljskoj i Njemačkoj, pri čemu su otkrili čestu zamjenu skupljih vrsta mesa jeftinijima.

Samo 28 posto uzoraka bilo ispravno deklarirano

Znanstvenici su analizirali 31 uzorak iz Poljske i četiri iz Njemačke. PCR metodom provjeravali su prisutnost ovčetine, piletine, govedine i svinjetine.

Rezultati su pokazali da je samo 28 posto analiziranih kebaba i ćevapa sadržavalo isključivo meso navedeno na deklaraciji.

U 60 posto uzoraka pronađene su i druge vrste mesa, koje su korištene kao dodatak ili zamjena.

Skuplje meso, poput janjetine, najčešće je bilo zamijenjeno ili pomiješano s jeftinijom piletinom koja nije bila navedena u sastavu.

Mnogi proizvodi označeni kao janjeći zapravo su sadržavali piletinu ili govedinu, dok u nekima janjetine uopće nije bilo.

U tri uzorka pronađena svinjetina

Posebno je izdvojen nalaz svinjetine u tri uzorka janjećih kebaba.

Takav rezultat može biti problematičan za potrošače koji svinjetinu ne konzumiraju zbog vjerskih ili kulturnih razloga.

Pileći kebabi uglavnom su odgovarali deklariranom sastavu, osim jednog uzorka u kojem je pronađena i govedina.

Slični rezultati i u Velikoj Britaniji

Rezultati poljsko-njemačke studije podudaraju se s ranijim istraživanjima iz drugih zemalja.

U Velikoj Britaniji je 2009. godine analizirano 494 kebaba i ćevapa, a utvrđeno je da je 40 posto proizvoda bilo pogrešno deklarirano.

U 35 posto uzoraka pronađeno je meso životinjskih vrsta koje nisu bile navedene na deklaraciji, dok je šest kebaba sadržavalo svinjetinu bez odgovarajuće oznake.

Pojedini uzorci imali gotovo 2.000 kalorija

Britanska studija upozorila je i na nutritivni sastav pojedinih proizvoda.

Neki uzorci sadržavali su do 1990 kalorija, što odgovara približno 95 posto preporučenog dnevnog unosa za žene.

U pojedinim uzorcima količina zasićenih masti premašivala je preporučeni dnevni unos za 346 posto, a količina soli za 277 posto.

Kao dodatni problemi takve hrane navode se visok udio masti, soli i kalorija te korištenje aditiva i konzervansa.

Rizik može predstavljati i način pripreme ako se meso na ražnju više puta podgrijava, čime se povećava mogućnost razvoja bakterija, prenosi Index.