VIDEO | Cijene staračkih domova veće od prosječne mirovine, liste čekanja sve duže
Demografske promjene u Bosni i Hercegovini sve su izraženije, stanovništvo je sve starije, a odlazak mladih znači kako je sve manje onih koji mogu brinuti o starijim članovima obitelji.
Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe, liste čekanja sve su duže, a mjesečne cijene smještaja premašuju prosječnu mirovinu.
Smještaj skuplji od mirovine
U mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe četvrtu godinu boravi umirovljena profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić. Uslugom je zadovoljna, s drugim korisnicima se dobro slaže, a djeca joj često dolaze u posjet.
"Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u trgovinu i kupe sve što treba", rekla je Mandurić.
U dvije jedinice mostarskog centra boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi od njih nisu u mogućnosti sami financirati boravak, iako je ovaj centar najjeftiniji u ovom dijelu zemlje.
Prosječna mirovina u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene najjeftinijeg smještaja i brige nešto više.
"Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM", pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.
Liste čekanja
Cijene u drugim centrima nešto su više, a u pojedinima dostižu i do 2.800 KM, ovisno o pokretljivosti korisnika. Unatoč tome, liste čekanja postaju sve duže.
"Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja", izjavila je voditeljica Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.
Delić navodi kako je najveća potreba za smještajem nepokretnih osoba.
"Liste čekanja jesu duže, ali ovise o kategoriji korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže", istaknula je Delić.
Sve je više i korisnika kojima je potrebna palijativna njega.
Hercegovačko-neretvanskoj županiji nedostaje centar za takvu vrstu korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje kapacitete od 25 do 30 posto. Nedostaje i osposobljenog osoblja u ovom sektoru, a izvjesno je kako će pritisak na sustav nastaviti rasti, piše Federalna.
