S prvim danima proljeća i zrakama sunca kreće i planiranje proljetnog čišćenja doma. Često se postavlja pitanje kako se uopće nakuplja prašina i prljavština, od čestica koje lebde zrakom do nakupina prašine ispod kreveta.
Prašina može uzrokovati zdravstvene probleme poput astme i alergije, a vrsta, veličina i količina će odrediti kako će tijelo na nju reagirati.
Osim ovih problema, prašina može izazvati iritaciju kože, osip ili iritaciju oči.
Jedan od primjera su i grinje koje žive u posteljini i namještaju i uzrokuju kožne reakcije, curenje očiju i astmu.
Ako ih redovito udišete, čestice iz zraka mogu proći kroz dišne puteve i taložiti se na plućima te uzrokovati otežano disanje, kašalj i povećati vjerojatnost od bronhitisa, piše Mirror.
Studija iz 2025. u časopisu BMC Public Health otkrila je da s vremenom visoke razine prašine mogu uzrokovati stres, tjeskobu i nesanicu.
Jedan od mogućih razloga je taj što mogu pridonijeti upali u mozgu, što posredno utječe na raspoloženje.
Međutim, čak i ako ovo zvuči alarmantno, većina prašine je bezopasna u manjim količinama i nije potrebno ukloniti svaku česticu.
“Ne morate imati dom bez mikroba. Opsesivno čišćenje remeti normalnu bioraznolikost mikrobioma, što igra ključnu ulogu u promicanju našeg zdravlja. Osim toga, naš imunološki sustav treba biti izložen mikrobima kako bi u potpunosti sazrio i mogao se boriti protiv njih”, kaže dr. Manal Mohammed, viši predavač medicinske mikrobiologije na Sveučilištu Westminster.
Mohammed kaže kako je prašina mješavina raznih komponenti kao što su grinje, dijelovi tijela insekata, plijesni, bakterije, virusi, pepeo, pelud, dlake, sitne plastične čestice, posteljina i druga tkanina, čestice odjeće, boje, građevinski materijali, komadići zemlje, pepeo ili minerali.
Svaki dom ima svoj jedinstveni sastav prašine na temelju mnogih čimbenika, uključujući mjesto gdje živite, koliko ljudi tamo živi, kao i vaše navike kuhanja, čišćenja i pušenja, imate li kućne ljubimce, pa čak i kako čistite svoj dom, piše Dnevno.hr.
“Vjeruje se da statički elektricitet omogućuje tim česticama prašine da se spoje jedna s drugom. One se grupiraju zajedno, a zatim padaju na tlo”, rekao je stručnjak.
