Sladić upozorio: Hercegovini prijete bujične poplave, opožarena područja su posebno ugrožena

Bosnu i Hercegovinu zahvatila je izraženija promjena vremena, uz obilnije padaline, a najveći rizik od lokalnih bujičnih poplava očekuje se na jugu zemlje.

Meteorolog Nedim Sladić upozorava da kombinacija intenzivnih padalina, dugotrajne suše i nedostatka vegetacije na opožarenim područjima povećava opasnost od plavljenja.

Vlažni i nestabilni zrak 

Za Sarajevo prognozira manje količine kiše, koje bi mogle pomoći u ublažavanju problema s vodoopskrbom, ali neće biti dovoljne da nadoknade dugotrajni deficit padalina.

Sladić je za BHRT rekao da je promjena vremena koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu posljedica sustava niskog zračnog pritiska iz zapadnog Sredozemlja, koji je prethodno donio velike probleme dijelovima Italije i Francuske, a sada se premješta prema našim krajevima.

Kako je pojasnio, prema Bosni i Hercegovini pristiže velika količina vlažnog, ali i nestabilnog zraka. Dodatni čimbenik su iznadprosječno visoke temperature mora za ovo doba godine, zbog kojih u atmosferi ima više vlage nego što je uobičajeno za ovo doba godine.

Prema njegovim riječima, zona padalina premješta se s Jadrana prema sjeveru, a tijekom dana najpogođenija bi trebala biti područja zapadne i jugozapadne Bosne te juga i jugozapada Hercegovine.

Konjic, Jablanica, Blidinje... 

Sladić je izdvojio područje Konjica, Jablanice i Blidinja, dok se od kasnog poslijepodneva prema večeri najobilnije padaline očekuju na istoku i jugoistoku Hercegovine, posebno u okolini Trebinja i općine Ravno.

Zbog razvoja grmljavinskih oblaka moguće su izraženije pljuskovite padaline, a najveći rizik od lokalnih bujičnih poplava očekuje se na krajnjem jugu zemlje.

"Rizik od pojave bujičnih plavljenja lokalnog karaktera je i više nego opravdan, i zato je zapravo i na snazi narančasto upozorenje koje imamo od strane nadležnih hidrometeoroloških službi", rekao je Sladić.

Dodao je da je dobra vijest to što bi se vremenske prilike trebale smirivati tijekom noći na četvrtak.

Iako su obilnije padaline u Hercegovini u ovom dijelu godine uobičajene, problem nastaje kada velika količina kiše padne u kratkom periodu.

"Kada u kratkom periodu padne između 60 ili 70 litara kiše po kvadratnom metru, to naši odvodi ne mogu primiti", rekao je Sladić.

Više od 100 litara po kvadratnom metru

Na pojedinim područjima, posebno na višim nadmorskim visinama, količina padalina mogla bi prijeći i 100 litara po kvadratnom metru.

Sladić je ukazao na posljedice teške požarne sezone u Hercegovini i dijelovima Bosne. Na područjima na kojima je vegetacija uništena, zemljište ima manju mogućnost upijanja velike količine vode, što povećava rizik od površinskog oticanja i bujičnih poplava.

"Nemamo vegetaciju, nemamo kako da upijemo veću količinu kišnice koja se izlije u vrlo kratkom vremenskom intervalu, i nemamo infrastrukturu koja može podnijeti ovako velike količine padalina", kazao je.

Podsjetio je na iskustva iz 2023. godine, ističući koliko je vegetacija važna za zadržavanje vode u zemljištu, njeno prodiranje u dublje slojeve i smanjenje rizika od odrona.

Dugotrajna suša dodatno otežava situaciju. Isušeno i zbijeno tlo ne može brzo upiti velike količine vode, pa se ona lakše slijeva površinom.

"Tlo je toliko stegnuto, isušeno, nema na način – ponaša se kao hidrofobna podloga. I sada, da istresete veću količinu vode, ono neće imati što da upije", pojasnio je Sladić.