Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Poput Indonezije

Sladić upozorio: Hercegovina danas ima veći problem od temperature

U ovom toplotnom valu nije problem visoka dnevna temperatura zraka na koju su se naraštaji Hercegovaca navikli, već je problem visoka temperatura rosišta, napisao je Sladić
28.06.2026. u 14:06
text

Iako su Hercegovci navikli na visoke ljetne temperature, meteorolog Nedim Sladić upozorava kako postoji problem s aktualnim toplotnim valom čak i za njih. Problem ovog vala nije samo vrućina, već izuzetno visoka temperatura rosišta, odnosno velika količina vlage u zraku, zbog koje organizam znatno teže podnosi visoke temperature.

"O ovome 'trubimo' već zadnja tri do četiri dana. U ovom toplotnom valu nije problem visoka dnevna temperatura zraka na koju su se naraštaji Hercegovaca navikli, već je problem visoka temperatura rosišta (dewpoint temperature) koja je primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda. Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali i znam kako je teško povjerovati", napisao je Sladić.

Objasnio je kako je temperatura rosišta vrijednost koju zrak treba postići hlađenjem pri konstantnom tlaku kako bi postao potpuno zasićen, a upravo taj parametar pokazuje koliko vlage sadrži zrak.

Zašto je temperatura rosišta važna?

Temperatura rosišta ima važnu ulogu u procesu hlađenja ljudskog tijela na otvorenom, jer određuje koliko brzo i učinkovito znoj može isparavati s kože.

"Ukoliko je rosište nisko (ispod 15 °C), tada znoj lakše isparava i tijelo se može brže ohladiti. Drugim riječima, takva vrućina je lakše podnošljiva", naveo je.

S druge strane, dodaje da vrijednosti rosišta iznad 21 °C ne omogućavaju brzo hlađenje organizma, dodatno opterećuju tijelo, a zrak postaje težak i bogat vlagom, zbog čega se vrućina znatno teže podnosi.

Neuobičajene vrijednosti za Hercegovinu

Sladić ističe kako vrijednost temperature rosišta od 23,7 °C, koja je u podne izmjerena u Mostaru, nije uobičajena ni za kontinentalni dio Bosne i Hercegovine niti za Hercegovinu.

"Samim tim, 38 °C na uobičajenijih 10 do 20 posto relativne vlage u zraku (suha vrelina) nije isto kao 38 °C na 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može postići", upozorio je Sladić.

POVEZANO