Jedna od rijetkih ostavština iz proteklog rata sačuvana za buduća naraštaje u autentičnom obliku je Ratni tunel D-B, izgrađen 30. srpnja 1993. godine, koji je građanima opkoljenog Sarajeva predstavljao doslovno "svjetlo na kraju tunela". Dvadeset godina kasnije svjedoči o fenomenu Sarajlija koji su ostali u opkoljenom gradu i kojima je omogućio puko preživljavanje.
Tunelom su u ranjeni grad donošeni hrana i lijekovi, prevoženi ranjenici i iznemogli, a bio je i glavni koridor za izlazak iz grada različitim državnim predstavništvima.
Ovaj ratni spomenik od svibnja prošle godine stavljen je u nadležnost Fonda memorijala, od kada su se počele rađati različite ideje radi što bolje ponude turistima. Sada ovaj kompleks nudi muzejsku postavku s različitim izlošcima iz rata te prolazak kroz dio od oko 25 metara autentičnog tunela koji je bio ispod aerodromske piste i povezivao dijelove naselja Butmir i Dobrinja.
Brojne fotografije u muzejskoj postavci svjedoče o nevjerojatnoj snazi građana Sarajeva za preživljavanjem - jer, kroz više od 700 metara tunela prolazilo se pognuto, kroz vodu i tijesan prostor, često sa više od četrdeset kilograma hrane na leđima.
One daju sliku i o opsadi Sarajeva, dok prateći dokumenti donose podatke da je dnevno na grad prosječno padalo 329 granata, dok je kao najcrnji dan u povijesti opsade zabilježen 22. srpanja 1993. godine, kada je Sarajevo zasuto sa čak 3.700 granata.
Kustosica ovog muzeja Dina Memić provela je ekipu Agencije FENA kroz postavke, smještene u relativno malom prostoru, ali ipak emotivni dojam je potpuno drugačiji. Tu je alat kojim je prokopavan muzej, uz autentične čizme i zemlju, fotografije svjedoci neljudskih uvjeta u tunelu koji je, usprkos svemu bio u funkciji 24 sata, kao i brojni ratni dokumenti.
Slijedi dio posvećen funkciji tunela - izloženo je nekoliko kolica kojih je u početku za prijevoz robe i ljudi bilo svega šest u upotrebi, a kasnije 24, tu su i autentične šine za kolica koje su oni što su tunel pohodili pješke morali preskakati, vojne uniforme, kao i kutak postavljen u čast hrabrosti i sposobnosti preživljavanja građana - pećice za grijanje i kuhanje različitih vrsta, sadržaji čuvenog lunch paketa, kanisteri.
- Izgradnja tunela počela je u siječnju 1993. Kopan je 24 sata u tri smjene, tijekom četiri mjeseca i četiri dana. Zemlja se stavljala u vreće i odnosila na treće lokacije. Kroz tunel su putem kablova i cijevi u grad dovođeni struja i nafta - ističe kustosica Memić.
Podsjeća da je u tunelu uvijek bila voda, u većoj ili manjoj količini, te da je samo nekoliko puta bio u potpunosti zatvoren kada je voda bila u visini iznad glave. Kroz njega se prometovalo dva sata s jedne, te dva sata s druge strane, jer se u isto vrijeme zbog male širine nisu mogle mimoići dvije kolone.
- Kada se jednom budu pravile analize, kada se s neke povijesne udaljenosti bude odgonetalo to čudo BiH otpora, reći će se, siguran sam - da je tajna bila negdje u dušama i karakteru ljudi - riječi su prvog predsjednika Republike BiH Alije Izetbegovića, koje su na jednom od dokumenata izložene u kutku muzeja posvećenog upravo njemu. Tu se može vidjeti i fotelja u kojoj je on prevožen kroz tunel, a kasnije su njome prevoženi i iznemogli.
Jedan od dokumenata je i Izetbegovićeva naredba da prioritet za prolaz kroz tunel moraju imati ranjenici, bolesni i iznemogli, te da se moraju spriječiti različite nelegalne radnje.
Ipak, možda je jedan od najdirljivijih prizora muzeja nepregledni spisak svih žrtava opsade Sarajeva, uz koji su postavljene fotografije grada iz rata. Tu je i dio posvećen obitelji Kolar, koja je vlastitim snagama i zalaganjem uspjela sačuvati tunel i njegov ulaz od propadanja.
- Od svibnja do prosinca prošle godine tunel je posjetilo oko 50.000 turista, od kojih su 98 posto stranci. To ga čini jednom od najposjećenijih kulturnih institucija u gradu - kazala je ona.
U Fondu i Muzeju imaju mnoge planove za budućnost - prvenstveno da tunel bude prohodan u punoj autentičnoj dužini kao i tijekom rata, uz sve originalne cijevi, kablove i šine, organiziranje vlakića kojim bi turisti mogli preći dužinu od oko 700 metara, pravljenje replike mitraljeskih i snajperskih gnijezda koja su se nalazila u blizini tunela.
Direktor Fonda Nurudin Džiho ističe za Agenciju Fena da je do prosinca prošle godine Fond u proračun KS-a uplatio 460.000 KM od prodaje ulaznica, te da su brojni planovi za proširenje ponude nakon što bude završena administrativna procedura.
- Naše vizije u Fondu su pružiti turistima ili da 728 metara tunela pređu pješke ili vlakićem. Nastojimo da sve što je izvađeno iz tunela vratimo da bi se stvorio pravi autentični dojam kako je to bilo proći tuda u ratu. Oko 700 metara tunela je već izbetonirano, to je urađeno još prije pet godina, ostalo je još 28 metara prema kući Kolara - naglasio je on.
John Travolta, Morgan Freeman, Kevin Spacey, Orlando Bloom, Daniel Craig, Mira Furlan, Gillian Anderson, neka su od poznatih imena koja su posjetila ovaj spomenik.
