Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u četvrtak u Strasbourgu rezoluciju kojom se predlaže odustajanje od režima ljetnog i zimskog računanja vremena u Europskoj uniji, objavljeno je na internetskoj stranici EP-a.
Zastupnici EP-a su odlučili da Europskoj komisiji predlože ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena.
Europees Parlement vraagt geondige beoordeling en onderzoek van de EU-regels voor klokverzetten. Kleine stap vooruit: pic.twitter.com/kQPcEodXXw
— Annie Schreijer-Pierik (@AnnieSchreijer) 8. veljače 2018.
Nedavno je Finska pozvala Europsku uniju da ukine ljetno vrijeme i jesensko i proljetno pomicanje sata.
Međutim, Europska komisija ne pokazuje znakove da joj se žuri to učiniti, potvrđujući samo da još traje dugoročna procjena njezine direktive o ljetnom vremenu iz 2001. godine, prenijela je tada agencija Hina.
Studija iz 2014. napravljena za Komisiju utvrdila je da je velika većina zemalja članica zadovoljna sadašnjim rješenjem. Problem je što u Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla.
Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.
Finska ministrica prometa Anne Brener je u petak, nakon rasprave ministarskog odbora za EU, na svom Twitter profilu napisala kako je finska "Vlada odlučila predložiti ukidanje pomicanja sata". "Naš je cilj napustiti promjenu sata u EU. Države članice trebaju zajednički odlučiti trebaju li se trajno prebaciti na zimsko ili ljetno vrijeme", poručila je.
Finska, kao i njezini susjedi preko Baltika, ima problema i zbog vremenske razlike na granicama s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, koje nisu članice EU. Te su zemlje odustale od pomicanja kazaljki na satu nakon što je Moskva takvu odluku donijela 2011. godine, kada je prešla na ljetno računanje vremena.
No, u listopadu 2014. godine Rusija se vratila na zimsko računanje vremena. Zastupnici u ruskom parlamentu, koji su tada predložili promjenu računanja vremena, kažu da ljetno računanje stvara stres i zdravstvene probleme, posebno za stanovnike sjeverne Rusije, gdje su jutra u mraku duže tijekom teških zimskih mjeseci.
Također, naveli su medicinska izvješća o učestalim prometnim nesrećama u jutarnjem periodu i za to su krivili ljetno računanje vremena, iako neki stručnjaci ne misle tako. Praksa pomicanja kazaljki za sat vremena dobila je na popularnosti u mnogim zemljama tijekom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća kako bi se uštedjela energija i novac.
EU je, kako bi ujednačila vremena, devedesetih godina standardizirala tu praksu, te sve članice u noći posljednje nedjelje u ožujku moraju kazaljke pomaknuti sat vremena naprijed, a posljednje nedjelje u listopadu natrag.
Litva je od Bruxellesa u prosincu zatražila da se razmotri odustajanje od godišnjeg prelaska na ljetno vrijeme u Europskoj uniji. Mnogi vjeruju da promjena sata negativno utječe na mentalno i fizičko zdravlje ljudi.
Uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse pojavila se i u Europskom parlamentu.
"Znanstvena istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata", istaknuo je u listopadu češki europarlamentarac Pavel Svoboda (EPP), voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko inicijative za ukidanje pomicanja sata.
Svoboda je istaknuo i da je pomicanje sata uvedeno u cilju uštede energije, no da taj cilj nikad nije ispunjen. "Studija nepristrane službe EP-a za istraživanja jasno je pokazala da je ukidanje promjene vremena dobro za naših 510 milijuna građana", ustvrdio je Svoboda.
Hrvatski europarlamentarac i član te skupine Davor Škrlec prigodom predstavljanja inicijative rekao je hrvatskim novinarima da je osobno razgovarao s europskom povjerenicom Violetom Bulc, te kako su ona i Komisija dali podršku prijedlogu o ukidanju pomicanja sata, no kako im je kazala da inicijativa treba doći "odozdo", odnosno od parlamenta i država članica.
