Broj oboljelih od bruceloze u Federaciji BiH u prvoj polovini ove godine gotovo je dvostruko veći nego lani. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, u prvih šest mjeseci zabilježeno je 118 slučajeva bruceloze kod ljudi, dok je u istom razdoblju prošle godine broj oboljelih iznosio 67.
Podsjećanja radi, u cijeloj prošloj godini su u Federaciji BiH od bruceloze oboljele 182 osobe, gotovo dvostruko više nego godinu ranije kad je bila 101 oboljela osoba, piše Večernji list BiH.
Gotovo polovina svih oboljelih u prvih šest mjeseci ove godine, točnije njih 46, zabilježena je u svibnju.
U tom mjesecu je samo u Unsko-sanskoj županiji od bruceloze oboljelo 20 osoba. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, najviše oboljelih u prvoj polovini ove godine zabilježeno je u Unsko-sanskoj županiji, i to 49, slijedi Srednjobosanska županija u kojoj su u šest mjeseci od bruceloze oboljele 33 osobe.
Treća županija u Federaciji po broju oboljelih ljudi je Zeničko-dobojska u kojoj je zabilježeno 19 slučajeva.
Znatno manji broj, točnije, devet oboljelih registrirano je u Tuzlanskoj županiji, dok ih je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji bilo pet. Slijedi Zapadnohercegovačka u kojoj su zabilježena dva slučaja, i to oba u lipnju, dok je u Sarajevskoj županiji u svibnju zabilježen jedan slučaj. Dvije županije - Posavska i Hercegbosanska - u ovoj godini nisu prijavile ni jedan slučaj obolijevanja od te bolesti.
U lipnju, za koji su i objavljeni posljednji službeni podaci, najviše oboljelih bilo je u Srednjobosanskoj županiji - 12. U tom mjesecu evidentan je znatan pad oboljelih u USŽ-u s dvadeset, koliko je bilo u svibnju, na osam evidentiranih u lipnju. Po jedan oboljeli registriran je u Tuzlanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji, dok su po dva slučaja bruceloze kod ljudi zabilježena u ZDŽ-u i ZHŽ-u.
Spomenimo kako su u ZHŽ-u to ujedno i prvi slučajevi bruceloze u ovoj godini. Do 1964. bruceloza se na našim prostorima sporadično bilježila. Nakon toga pa sve do poslije rata u BiH nije bilo prijavljenih slučajeva, 2000. godine počeli su obolijevati ljudi, a epidemijski se bolest javila 2007./2008. kada se bilježilo i nekoliko stotina slučajeva. Ljudi od te bolesti mogu oboljeti ako dođu u kontakt preko sluznice zaraženih životinja, konjunktiva i ozlijeđene kože, kao i hranjenjem termički neobrađenim mliječnim i mesnim proizvodima. U kliničkoj se slici razlikuju dva oblika - blagi oblik po simptomima sličan gripi i malteška groznica s karakterističnom temperaturom koja je niska ujutro, a visoka navečer. Bolest se očituje izrazitom slabošću, bolovima u zglobovima, mišićima i kostima, znojenjem, glavoboljom, gubitkom teka te gubitkom težine. Kod kroničnih neliječenih osoba, uz otekline limfnih čvorova, javlja se i povećanje jetara.
