Nije svejedno što pijete: Istraživanja otkrivaju zašto je nakon nekih pića mamurluk gori

Glava pulsira, želudac se buni, a i najjednostavniji zadatak traži više koncentracije nego inače. Nakon večeri uz alkohol jutro ponekad doista izgleda kao da nas je "pregazio vlak".

Tada se lako prisjetiti što smo pili i zaključiti da je za sve kriv viski, vino ili posljednja čaša koju smo trebali preskočiti.

Istraživači su pokušali odgovoriti na dio tog pitanja. Može li vrsta alkoholnog pića utjecati na to koliko ćemo se loše osjećati sljedećeg dana? Jedno kontrolirano istraživanje pokazalo je da može: bourbon je izazvao izraženiji mamurluk od votke. Međutim, nalaz ne znači da votka čuva mozak ili da je bourbon dokazano najštetnije alkoholno piće.

Bourbon i votka pod povećalom

U tom istraživanju objavljenom 2010. u časopisu Alcoholism: Clinical and Experimental Research sudjelovalo je 95 zdravih odraslih osoba u dobi od 21 do 33 godine koje su imale iskustvo obilnijeg pijenja.

Tim predvođen Damaris Rohsenow sa Sveučilišta Brown pratio je mamurluk, spavanje i rezultate neurokognitivnih testova nakon večeri s alkoholom.

Sudionici su pili bourbon ili votku, a u drugoj eksperimentalnoj večeri placebo. Količina alkohola bila je prilagođena tako da se postigne usporediva razina alkoholiziranosti.

Bourbon je izazvao jači subjektivni mamurluk. No alkohol je kod obje skupine pogoršao rezultate na zadacima koji su zahtijevali održavanje pažnje i brze reakcije, bez utvrđene razlike povezane s vrstom pića. Drugim riječima, blaže jutarnje tegobe nisu jamčile bolju sposobnost obavljanja tih zadataka. Istraživanje pritom nije mjerilo trajno oštećenje mozga.

Što se, osim alkohola, nalazi u čaši?

Mogući dio objašnjenja krije se u kongenerima: spojevima koji nastaju tijekom proizvodnje alkoholnih pića i pridonose njihovu okusu i mirisu.

Pregled istraživanja objavljen te iste godine zaključio je da ograničen broj eksperimenata upućuje na teži mamurluk nakon bourbona, bogatijeg kongenerima, nego nakon votke, koja ih ima vrlo malo. Ipak, učinak samog etanola na mamurluk bio je znatno snažniji od učinka tih dodatnih spojeva.

Američki Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam, NIAAA, također navodi da tamnija žestoka pića poput bourbona mogu nekim ljudima pogoršati mamurluk zbog većeg sadržaja kongenera. To nije univerzalna ljestvica svih pića: iz tih podataka ne možemo pouzdano proglasiti određeni viski, rum, vino ili koktel najgorim izborom za svakoga.

Mamurluk je složeniji od žeđi

Znanstvenici još istražuju kako se različiti biološki procesi povezuju u neugodno jutro nakon pijenja. Pregledni rad istraživača s Imperial Collegea London, objavljen 2019. u časopisu Alcohol and Alcoholism, razmatra ulogu produkata razgradnje alkohola, promjena u neurotransmiterima i upalnih procesa.

Autori upozoravaju i na ograničenja postojećih istraživanja: ljudi piju različite količine tijekom različitih razdoblja, a studije ne mjere uvijek iste simptome. Zato jednostavno objašnjenje prema kojem jedan sastojak uzrokuje svaki mamurluk ne odgovara složenosti dostupnih dokaza.

Prema NIAAA-u, tegobama mogu pridonijeti gubitak tekućine, isprekidan san, nadražen želudac i upalni odgovor. Alkohol može olakšati uspavljivanje, ali narušiti kvalitetu sna. Zato nekoliko sati u krevetu nakon izlaska ne mora donijeti osjećaj odmora.

Što istraživanja govore o mozgu?

Alkohol ometa komunikaciju među dijelovima mozga i otežava rad područjima važnima za ravnotežu, pamćenje, govor i prosuđivanje. Dugotrajno obilno pijenje može izazvati promjene u neuronima. To su dobro opisani učinci alkohola, ali ne predstavljaju dokaz da se štetnost pojedinog pića može odrediti prema boji ili jačini jutarnje glavobolje.

Važan uvid pružila je i analiza objavljena 2022. u časopisu Nature Communications. Istraživači su proučili podatke i snimke mozga 36.678 sredovječnih i starijih sudionika britanske baze UK Biobank.

Veća prosječna konzumacija alkohola bila je povezana s manjim volumenima sive i bijele tvari te razlikama u pokazateljima strukture bijele tvari. Povezanosti su bile vidljive i pri relativno niskoj prosječnoj konzumaciji, a postajale su izraženije s većim unosom.

Riječ je o promatračkoj analizi: ona pokazuje povezanost, ali sama ne može dokazati uzrok i posljedicu. Također ne daje ljestvicu pića koja najviše oštećuju mozak. U tom istraživanju britanska alkoholna jedinica znači osam grama čistog alkohola, pa "jedinicu” ne treba automatski poistovjetiti s jednom čašom.

Pivo pa vino ili vino pa pivo?

Ni popularna pravila o redoslijedu pića nisu pouzdano rješenje. Randomizirano istraživanje objavljeno 2019., nije utvrdilo da redoslijed konzumiranja ispitanog piva i bijelog vina bitno mijenja jačinu mamurluka. Nalaz se odnosi na uvjete i pića iz tog pokusa, ali ne podupire ideju da pravilnim redoslijedom možemo izbjeći posljedice obilnog pijenja, piše Slobodna Dalmacija. 

Mamurluk može narušiti pažnju, donošenje odluka i koordinaciju. Kava, tuširanje ili novo alkoholno piće ne predstavljaju dokazani lijek, a oporavak traži vrijeme. Najpouzdanije ga je izbjeći nepijenjem; smanjenje količine alkohola smanjuje izloženost njegovim učincima.

Upravo je zato najkorisniji zaključak istraživanja o bourbonu i votki jednostavan: ono kako se osjećamo jutro poslije ne govori sve o tome kako funkcioniramo. Razlika među pićima može biti stvarna, ali blaži mamurluk nije dozvola za veću količinu.