FOTO | Od Maka Dizdara do cijele Hercegovine: U Mostaru otvoreno šesto "Slovo o..."

"'Slovo o Hercegovini' više nije konferencija usmjerena samo na književnost, nego skup koji Hercegovinu promatra kroz povijest, jezik, književnost, kulturnu baštinu i društvene procese", kazao je dekan Fakulteta humanističkih znanosti Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru dr. sc. Edim Šator.

Šesta međunarodna znanstvena konferencija "Slovo o Hercegovini" održava se u četvrtak na Fakultetu humanističkih znanosti u Mostaru, a ove godine prvi put je zajednički organiziraju Fakultet i Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije.

Od Maka Dizdara do "Slova o Hercegovini"

Šator je podsjetio kako je cijeli ciklus pokrenut još 2011. godine, s idejom da se konferencija održava svake dvije godine.

"Konferencija 'Slovo o...' prvenstveno je bila zamišljena kao konferencija posvećena proučavanju književnog rada, prije svega hercegovačkih književnika koji su obilježili ne samo bosanskohercegovačku nego i širu europsku, pa zašto ne reći i svjetsku književnost", kazao je Šator.

Prvi skup bio je posvećen Maku Dizdaru, a nakon toga konferencije su se bavile Antunom Brankom Šimićem, Zukom Džumhurom, Alijom Isakovićem, Mirkom Kovačem i drugim autorima.

"Na posljednjem skupu promijenili smo koncept i radili 'Slovo o Mostaru', koje je imalo otprilike isti koncept kao i ovo današnje 'Slovo o Hercegovini'. Dakle, iz jednog šireg društveno-humanističkog kuta proučavati pojave, pisce, autore, kulturne i društvene procese te kulturnu baštinu koja je značajna za određeni prostor", rekao je Šator.

Dodao je kako je koncept konferencije sada proširen na cijelu Hercegovinu, a cilj je različite društvene i humanističke teme sagledati iz šire perspektive te nakon skupa objaviti zbornik radova koji bi trebao pridonijeti razvoju humanističkih i društvenih znanosti.

Foto: Bljesak.info / Znanstvena konferencija "Slovo o Hercegovini"

Od antike do suvremene povijesti

Prema riječima dekana, konferencija obuhvaća širok vremenski i tematski raspon, od najstarijih razdoblja povijesti Hercegovine do suvremenih tema iz jezika, književnosti i kulture.

"U fokusu nam je prije svega povijest ovih prostora, počevši od antike, odnosno starog vijeka, pa sve do danas i suvremene povijesti, zatim jezik i književnost te svi oni procesi koji su se događali na ovim prostorima i imali značaj za ukupnu povijest, jezik i književnost Bosne i Hercegovine", kazao je Šator.

Dio izlaganja obuhvaća teme iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja te suvremene povijesti, dok se drugi radovi bave jezikom, književnicima i književnim pojavama vezanima uz Mostar i Stolac. Zastupljene su i analize jezika i stila pojedinih autora, kao i teme o kulturnoj baštini i običajima.

Na konferenciji sudjeluju znanstvenici i izlagači iz više gradova Bosne i Hercegovine, a najveći broj dolazi iz Sarajeva i Tuzle, uz sudionike iz Mostara.

"Ove godine, nažalost, nismo imali prijavljenih izlagača izvan Bosne i Hercegovine, što je bio slučaj na prethodnih pet konferencija", rekao je Šator.

"Ovo nije samo običan znanstveni skup"

Ravnatelj Arhiva HNŽ-a Amir Kadribegović naglasio je kako konferenciju ne vidi samo kao mjesto predstavljanja znanstvenih radova.

Foto: Bljesak.info / Znanstvena konferencija "Slovo o Hercegovini"

"Za nas ovaj događaj ne predstavlja samo jedan običan znanstveni skup. On je potvrda da zajedničkim djelovanjem znanja, kulture i baštine dolazimo do kvalitetnijih promišljanja kada o njima zajedno razgovaramo i dijelimo informacije", kazao je Kadribegović.

Kadribegović je istaknuo kako ovakvi skupovi imaju značaj i izvan stručnih krugova jer omogućuju razmjenu znanja, novih saznanja i informacija, ali i otvaraju prostor za jaču suradnju među institucijama i povezivanje ljudi koji ranije nisu surađivali.

Suradnja Fakulteta i Arhiva

Kadribegović je podsjetio na dosadašnju suradnju Arhiva HNŽ-a i Fakulteta humanističkih znanosti, istaknuvši da su dvije institucije u posljednje dvije godine zajednički organizirale dvije međunarodne konferencije, dva znanstvena skupa i jednu arhivsku izložbu.

Suradnja, kako je naveo, nije ograničena samo na pojedinačne događaje. Zajednički su organizirane i brojne promocije znanstvenih djela, a Arhiv HNŽ-a i Fakultet humanističkih znanosti, u suradnji s Muzejem Hercegovine, već godinama izdaju i časopis "Hercegovina".

"Time potvrđujemo da naš zajednički rad nije fokusiran na pojedinačne projekte, nego da ciljamo na dugoročnu suradnju koja može donijeti uspješne rezultate našim institucijama i ostaviti nešto budućim generacijama", rekao je Kadribegović.

Dodao je kako upravo takav oblik suradnje vidi kao osnovu za daljnje proučavanje i predstavljanje vrijednosti Hercegovine.

"Nadam se da će 'Slovo o Hercegovini' još jednom potvrditi da nam zajedničko djelovanje može pomoći da kvalitetnije izučavamo, proučavamo i afirmiramo vrijednosti Hercegovine", poručio je.