Fidel Castro – kubanski diktator koji je više od 50 godina prkosio SAD-u
Kubanski marksistički revolucionar Fidel Castrao, koji je pola stoljeća prkosio SAD-u i svoju zemlju odveo u teško siromaštvo i oskudicu, rošen je na današnji dan prije jednog stoljeća, 13. kolovoza 1926. godine u bogatoj obitelji plantažera šećerne trske.
Kao mladić radio je na obiteljskoj plantaži u rodnom mjestu Mayarí te se upoznao s teškim životom običnog puka što ga je promijenilo i usmjerilo za cijeli život. Roditelji su ga poslali u jezuitske škole koje je uspješno završio nakon čega je doktorirao pravo na Sveučilištu u Havani, gdje se upoznao za lijevičarsko-liberalnim idejama.
Nakon završenog fakulteta Castro je planirao kandidirati se za mjesto zastupnika u kubanskom parlamentu na izborima zakazanim za 1952. godinu, ali je general Batista izvršio državni udar, zbacio vladu i otkazao izbore.
Prijelomnica u životu
To je bila prijelomnica u Castrovom životu jer je odlučio sam silom doći na vlast. Skupio je nekolicinu istomišljenika te u totalno nepripremljenom pohodu 26. srpnja 1953. godine napao vojarnu u mjestu Monacada. Napad je ispao pravi fijasko, većina Castrovih suboraca su poginula, a on je uhićen.
U zatvoru je bio sve do 1955. godine odakle je putem pristalica slao parole o kubanskom nacionalizmu, antiimperijalizmu i reformaciji države.
Nakon puštanja iz zatvora Castro je otputovao u SAD, a zatim u Meksiko gdje osniva revolucionarni pokret pod imenom "26. srpnja" čije ime simolički podsjeća na neuspio prvi pokušaj puča.
Krajem 1956. godine s malim brojem pristalica, u oronulom brodu koji su jedva kupili, iskrcava se u provinciji Oriente. Iako ih je režimska vojska dočekala i desetkovala u kratkotrajnoj borbi Fidel se sa nekoliko suboraca, među kojima je bio i legendarni Che Guevara, uspio probiti iz obruča te pobjeći na teško pristupačni masiv Siera Maestre.
Pokrenuo uspješnu gerilsku borbu
Tamo je organizirao svoj stožer gdje je, uz Chea i brata Raula, vodio glavnu riječ. Pokrenuo je gerilsku borbu uz potporu lokalnog stanovništva, a vremenom je sve više nezadovoljnih Kubanaca pristupalo pokretu "26. srpnja".
Nakon tri godine borbi Castrove jedinice pobjedonosno su umarširale u Havanu iz koje je Batista pobjegao u SAD zbog čega su izbili i prvi sukobi između dviju država koji će se protezati desetljećima, a u jednom trenutku čak i dovesti svijet na granicu nuklearnog rata.
Iako je sam Castro rekao da ga ne zanima vlast ubrzo je postao predsjednik vlade, a kasnije i predsjednik države. Njegova vlada učinila je značajna poboljšanja u kubanskom obrazovnom sustavu i organizaciji zdravstvene skrbi time prikazujući kubansku revoluciju kao primjer drugim narodima.
Od preuzimanja vlasti Fidel je tvrdio da nije komunist, ali su ga sve gori odnosi sa SAD-om primorali da se poveže sa SSSR-om. Nakon što je Castrova vlada nacionalizirala rafinerije nafte, šećerane i pogone za proizvodnju električne energije 1960. godine Sjedinjenje Države su prestale kupovati kubanski šećer te su uvele ekonomski embargo prema Kubi.
Sukobi s SAD-om i savezništvo sa SSSR-om
Sjedinjene Države neuspješno su pokušale uz pomoć kubanskih izbjeglica zbaciti Castra s vlasti 1961. godine u invaziji na Zaljev svinja. Nakon te invazije Castro je izjavio: "Ja sam marksist-lenjinist i ostat ću to do svoje smrti".
Nakon toga otvoreno je prigrlio komunizam te primao vojnu i ekonomsku pomoć od Sovjeta. Od tada je koncentrirao svu vlast u svojim rukama, ukinuo nacionalne izbore i proglasio da se vlast mora temeljiti na izravnoj narodnoj potpori izraženoj na masovnim mitinzima.
Na tim mitinzima, ali i u posjetima inozemstvu, držao je legendarne duge govore. Njegov govor u UN-u od 4 sata i 29 minuta zabilježen je u Guinnessovoj knjizi rekorda, a apsolutno najduži bio je 1986. u Havani – trajao je čak 7 sati i 10 minuta!
Istovremeno je uz potporu Che Guevare pomagao oružane revolucije u Latinskoj Americi i Africi.
Odnosi s SAD-om bili su sve gori, a kulminirali su 1962. godine kada je otkriveno da je SSSR na Kubi postavio svoje balističke projektile dalekog dometa i time praktično imao cijele Sjedinjene Države na dlanu.
Kennedyjeva pomorska blokada Kube
Predsjednik Kennedy tada je uveo pomorsku blokadu Kube kako bi prisilio sovjetskog lidera Hruščova na povlačenje sovjetskih projektila s otoka.
Tijekom godina CIA je pokušala niz neuspješnih atentata na Fidela Castra, navodno njih 637, od kojih su neki bili zbilja bizarni (eksplozivna cigara, otrovno ronilačko odijelo, šprica u penkali…).
Ipak, Fidel ih je sve preživio i ostao na vlasti dok se u Americi promijenilo 10 predsjednika koji su bili više-manje upleteni u organiziranje njegova smaknuća.
Zbog narušenog zdravlja Fidel Castro 2008. godine vlast je prepustio bratu Raulu. Umro je 25. studenog 2016. godine. (Izvor: Povijest.hr)
