Dan kad je osuđen Lennonov ubojica Mark David Chapman
Na današnji dan prije 45 godina, 24. kolovoza 1981. osuđen je Mark David Chapman, ubojica slavnog Johna Lennona.
Chapman je na američkom sudu osuđen na zatvorsku kaznu u rasponu od 20 godina do doživotne (u američkom pravnom rječniku 20 years to life).
Podsjetimo, on je Lennona ubio 1980. godine pucajući u njega iz revolvera ispred Lennonovog stana u New Yorku, tik uz Centralni park. Kad je ubijen, uz Lennona je bila i njegova supruga Yoko Ono.
Nekoliko sati prije zločina čak je dobio Lennonov autogram na primjerak albuma Double Fantasy.
Kada se Lennon uvečer vraćao kući sa suprugom Yoko Ono, Chapman je u njega ispalio pet hitaca (pogodivši ga četiri puta u leđa). Nije pokušao pobjeći s mjesta zločina, već je mirno čekao policiju i predao se.
Zanimljivo je da je u džepu nosio kultnu američku knjigu "Lovac u žitu" Jeromea D. Salingera.
Po izjavama Marka Davida Chapmana čini se da je on bio u poremećenom stanju uma kad je počinio zločin, a tvrdio je da je ubojstvo bila Božja volja. Od devet psihijatara i psihologa koji su ga pregledali, čak 6 je smatralo da je psihotičan, a 3 da samo ima deluzije.
Chapman je svojevoljno priznao krivnju, a sudac je odlučio da je to priznanje valjano i da Chapman snosi kriminalnu odgovornost za svoje postupke. Stoga ga je osudio na zatvorsku kaznu.
Chapman je rođen 10. svibnja 1955. u teksaškom Fort Worthu. Otac mu je bio vojni časnik, a majka medicinska sestra. Chapman je izjavio da je kao dječak živio u strahu od svog oca, za kojeg je tvrdio da je fizički nasilan prema njegovoj majci i da ga ne voli.
Chapman se s obitelji u ranoj dobi preselio u predgrađe Atlante, Decatur u Georgiji, te pohađao srednju školu Columbia. Kasnije se prisjetio da je bio meta nasilnika zbog prekomjerne težine i nedostatka atletske građe.
Do svoje 14. godine, Chapman je ušao u buntovničku fazu, koristio je droge i bježao s nastave, a u jednom je trenutku pobjegao od kuće kako bi dva tjedna živio na ulicama Miamija.
U mladosti je bio veliki obožavatelj The Beatlesa i Johna Lennona, no kasnije se razočarao i razvio opsesiju njime.
Patio je od psihičkih problema, a prije ubojstva radio je kao čuvar i borio se s osjećajima bezvrijednosti i traženjem osobnog identiteta.
Tijekom godina na saslušanjima za uvjetni otpust izjavio je da je Lennona ubio iz čistog i krajnjeg egoizma, jer je želio postati slavan uništivši život svjetske ikone.
U zatvoru se okrenuo vjeri, postao kršćanin i u više navrata javno izrazio žaljenje i uputio isprike Yoko Ono zbog boli koju joj je nanio.
Odbor za uvjetni otpust redovito mu odbija zahtjeve za puštanje na slobodu uz obrazloženje da bi izlazak na slobodu bio u suprotnosti s težinom i ozbiljnošću počinjenog zločina, kao i zbog njegove osobne sigurnosti.








-webp.webp)








-webp.webp)
-webp-wm.webp)






