FOTO | Bila je prva i najveća: Komunisti su joj pokušali zatrti trag
Hercegovina i Mostar rođeni su skoro u isto vrijeme. Sredinom 15. stoljeća, utemeljitelj Hercegovine, herceg Stjepan Vukčić Kosača, izgradio je dvije utvrde na obalama Neretve kako bi čuvale viseći most preko rijeke. Znamo to iz povelja dubrovačkih poslanika (1452.g.) i aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V. Aragonskog (1454.). Mjesto je bilo u sjeni Blagaja, stolne utvrde i grada Hercega Stjepana, a uz utvrde na Neretvi naselilo se tek nekoliko kuća.
Od mosta i utvrda do sjedišta sandžaka
U dubrovačkom se izvješću od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi).
Ubrzo su u Hercegovinu počele upadati Osmanlije. Nisu odjednom uspostavili vlast, nego od mjesta do mjesta u nekoliko desetljeća. Prvi put ime Mostar spominju u popisu stanovništva 1468. – 1469. godine kao naselje s 19 kuća.
Most je zbog daljnjih osvajanja dobijao sve više značaja, pa ga je bosanski sandžak-beg Iso Isaković odmah dao popraviti, a u njegovim kulama uspostaviti vojnu posadu od 32 vojnika. Počelo se razvijati naselje koje se 1469. godine spominje kao Köprü Hisar (Most-tvrđava). Nalazilo se na maloj zaravni na prostoru današnjeg Mejdana i Tepe, na lijevoj obali Neretve.
Broj vojnika je rastao, a s njim i broj objekata za smještaj skladištenje i hranu. Pet godina poslije, u njemu je sjedište subaše, a hercegovački sandžak- beg Sinan, koji je upravljao Hercegovinom 1474 - 1475. godine, izgradio je i prvu malu džamiju, bez munare i dekoracija. Uz je nastala prva mostarska mahala - Sinan-pašina mahala.
Od tada Mostar je neprekidno rastao. Između 1506. i 1519. godine postao je samostalni kadiluk, a od 1522. do 1530. godine i sjedište hercegovačkog sandžak-bega. Ubrzo je izgrađena vojarna na desnoj obali Neretve, gradile se nove mahale, hamami i vjerski objekti, a 1566. godine izgrađen, danas čuveni Stari most.
Atik džamija
Drugi hercegovački sandžak-beg, opet Sinan-paša, ali Borovinić, prvih je godina 16. stoljeća proširio malu džamiju na Mejdanu, dodao joj Munaru, bogato je ukrasio i uz nju podigao hamam, mehćemu i vakufsku kuća za stanovanje šerijatskih sudaca.
Sinan -pašina džamija, atik (stara) džamija, dugo je bila ne samo najstarija nego i najveća u Hercegovini. Dimenzija je dimenzija 13,5 x 18,5 metara, izgrađena od fino tesanog kamena s krovom pokrivenim kamenim pločama.
Mejdan i njegovu džamiju spominje i čuveni Evlija Čelebija koji u svom Putopisu kaže kako je džamija sagrađena 1473. ili 878. godine te navodi tarih – "Ko za Božju ljubav podigne džamiju, neka ga vječno prati milost Božja".
Rušitelji 20. stoljeća
Atik džamija je nekoliko je puta obnavljana, a onda su je 29. prosinca 1949. godine komunističke vlasti srušile. Bez objašnjenja. Na njoj su nastali parking i smetlište. Govorkalo se kako će na njenom mjestu izgraditi teniske terene.
Medžlis Islamske zajednice Mostar krajem siječnja 2009. god. organizirao je arheološka istraživanja i pronašao njene temelje.
Obnova džamije počela je 6. veljače 2014. god, a vanjski građevinski radovi, uključujući i zidanje munare, dovršeni su u jesen iste godine. Džamija je "proklanjana" teravih namazom 15. svibnja 2018. godine.
Danas, na mjestu porušene, stoji ponovno izgrađena Sinan-pašina džamija na Mejdanu. Svojom veličinom i originalnom arhitekturom dominira Sinan-pašininom mahalom, jezgrom grada u kojoj su kroz stoljeća nicale upravne zgrade, tepa, bolnice, saraji, časnički domovi... Podsjeća, kako je iz tog prostora nastao grad i svjedoči kako je rastao.
-webp.webp)
-webp-wm.webp)
