Amerikanka došla na plažu u Dubrovniku pa se iznenadila: "Mi smo najdeblji ovdje"

Amerikanka koja na TikToku objavljuje pod imenom HDHBbeachgirl privukla je veliku pažnju videom snimljenim tijekom odmora u Dubrovniku.

Nakon putovanja Italijom stigla je u Hrvatsku, a promatrajući ljude na plaži primijetila je nešto što ju je, kako kaže, posebno iznenadilo.

Video je u svega nekoliko dana prikupio više od 1,7 milijuna pregleda i preko 150 tisuća lajkova.

"Mi Amerikanci smo primijetili da ovdje nema debelih ljudi"

"U Hrvatskoj smo, a prije toga bili smo u Italiji. I upravo smo mi Amerikanci primijetili da ovdje praktički nema debelih ljudi", započela je dok je kamerom snimala ljude koji hodaju po molu, sunčaju se i kupaju.

Posebno ju je zbunila prehrana koju povezuje s Hrvatskom i Italijom. "A sve što rade je jedu ugljikohidrate po cijele dane. Tjesteninu, kruh... pa ti vidi", nastavila je. Zatim je kameru okrenula prema sebi i suprugu. "Mi smo doslovno najdeblji ljudi ovdje, a ujedno imamo i najviše odjeće na sebi", našalila se, na što se njezin suprug nasmijao.

"Očito ima nešto u načinu na koji ljudi jedu u Europi jer mi u Americi nešto radimo pogrešno. Ovdje jednostavno nema debelih ljudi", zaključila je.

"Ljudi nisu mršavi, nego normalni"

Video je prikupio i mnoštvo komentara, a brojni korisnici složili su se s njezinim zaključkom da bi problem mogao biti u razlikama u prehrani.

"Naša je hrana ilegalna u većem dijelu svijeta", napisala je jedna Amerikanka, dok je druga osoba ustvrdila: "To je zato što njihova hrana nije puna kukuruznog sirupa i kemikalija." Neki su se osvrnuli i na veličinu porcija. "Naše kave nemaju 5000 kalorija", našalio se jedan komentator, dok je drugi kratko napisao: "Ti ljudi nisu mršavi, nego normalni."

Javila se i osoba koja se iz Ujedinjenog Kraljevstva preselila u Španjolsku te ponudila nešto drugačije objašnjenje.

"Iskreno, u Italiji i Španjolskoj društveno je manje prihvatljivo imati višak kilograma. Ne hrane se nužno savršeno - piju, puše i jedu slanu hranu bogatu ugljikohidratima - ali jedu manje porcije. Primijetila sam i da žene s kojima se družim jednostavno jako paze da se ne udebljaju", napisala je.

"Što više putuješ, to više počinješ preispitivati život u SAD-u"

Drugi su zaključili da putovanja često potpuno promijene pogled na američki način života. "Što više putuješ, to više počinješ preispitivati život u SAD-u", stoji u jednom od komentara.

No javili su se i Talijani kojima se nije svidjela ideja da se njihova prehrana svodi na kruh, pizzu i tjesteninu.

"Kao Talijanka, mogu reći da stvarno ne jedemo samo ugljikohidrate. Imamo toliko različitih jela, ali čini se da neki turisti ovdje jedu samo tjesteninu i pizzu pa zaključe da je to sve što imamo. Probajte i glavna jela", poručila je jedna komentatorica.

Drugi su podsjetili i na mediteransku prehranu, koja se redovito povezuje sa zdravstvenim koristima. "Mediteranska prehrana smatra se jednom od najzdravijih", napisala je jedna osoba. Bilo je i znatno oštrijih usporedbi. "Oni jedu pravu hranu s pravim sastojcima. Amerika je užasna", stoji u jednom komentaru.

Što kažu brojke?

Iako se dojam s jedne dubrovačke plaže ne može preslikati na cijelu zemlju, brojke pokazuju da između SAD-a, Hrvatske i Italije doista postoje velike razlike.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2022. godinu, oko 42 posto odraslih u SAD-u živi s pretilošću. U Hrvatskoj je taj udio 30,6 posto, a u Italiji znatno manjih 17,3 posto.

Drugim riječima, njezin dojam posebno ima uporište kada uspoređuje SAD i Italiju. Hrvatska je nešto drugačija priča. Kod nas je pretilost rjeđa nego u SAD-u, ali je njezin udio i dalje znatno viši nego u Italiji.

Naravno, ni tjelesna težina ne ovisi samo o tome što netko jede. Na nju utječu i količina hrane, kretanje, genetika, životne navike i okruženje.

Nije sve u tjestenini i kruhu

Zanimljiv je i drugi dio njezina videa. To što su kruh i tjestenina uobičajen dio talijanske prehrane, a Italija ipak ima znatno nižu stopu pretilosti od SAD-a, dobar je podsjetnik da se razlike u tjelesnoj težini ne mogu objasniti samo jednom skupinom namirnica, poput ugljikohidrata.

Jedna od razlika koja se vidi u dostupnim podacima jest količina ultraprocesirane hrane koju ljudi jedu, piše Index. 

Podaci američkog Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku pokazuju da odrasli Amerikanci u prosjeku čak 53 posto dnevnih kalorija dobivaju iz ultraprocesirane hrane. Podaci se odnose na razdoblje od kolovoza 2021. do kolovoza 2023., a među glavnim izvorima bili su sendviči i burgeri, slatki pekarski proizvodi, slane grickalice i zaslađena pića.

U Italiji je taj udio znatno manji. Istraživanje talijanskog centra CREA za hranu i prehranu i Nacionalnog instituta za zdravlje, objavljeno 2025., pokazalo je da je u razdoblju od 2018. do 2020. oko 23 posto dnevnih kalorija dolazilo iz ultraprocesirane hrane.

Te dvije brojke ne mogu se uspoređivati potpuno izravno jer dolaze iz različitih istraživanja, ali pokazuju da se način prehrane u SAD-u i Italiji prilično razlikuje. Zato je važnije gledati što ljudi jedu tijekom cijelog dana nego svoditi priču samo na kruh i tjesteninu.