3 razloga zašto su inteligentni ljudi neodlučniji od drugih

Svakodnevno donosite desetke odluka – od sitnica poput odabira ručka do važnih životnih pitanja poput promjene posla ili kupnje stana.

Iako danas imamo više informacija i mogućnosti nego ikad prije, upravo to mnogima otežava donošenje odluka. Zanimljivo je da s tim problemom često najviše muku muče upravo inteligentni i analitični ljudi.

Psihološka istraživanja pokazuju da težnja prema "savršenom izboru" može dovesti do stresa, nezadovoljstva i stalnog preispitivanja vlastitih odluka. Evo zašto se to događa.

1. Težnja savršenom izboru može vas zarobiti

Ljudi koji si postavljaju visoke standarde često žele pronaći apsolutno najbolju moguću opciju prije nego što donesu odluku. U psihologiji se takve osobe nazivaju "maksimizatorima2, za razliku od "zadovoljavača" (engl. satisficers), koji se odlučuju za prvu opciju koja ispunjava njihove kriterije.

Istraživanje psihologa Barryja Schwartza i suradnika pokazalo je da maksimizatori češće osjećaju žaljenje zbog svojih odluka, imaju izraženiji perfekcionizam te su općenito manje zadovoljni svojim životom.

Unatoč tome što često donose kvalitetne odluke, rijetko imaju osjećaj da su odabrali dovoljno dobro.

Razlog je jednostavan, kada pokušavate pronaći najbolju moguću opciju, uspoređujete gotovo sve dostupne alternative. Takav proces oduzima vrijeme, povećava mentalno opterećenje i često odgađa konačnu odluku.

Psiholozi ovu pojavu nazivaju "paralizom analizom", što više razmišljate, to vam je teže odlučiti.

2. Pretjerana analiza svaku odluku čini velikom

Inteligentni ljudi često razmišljaju nekoliko koraka unaprijed. Procjenjuju različite scenarije, moguće posljedice i skrivene rizike, što može biti korisno u složenim situacijama. Međutim, kod svakodnevnih odluka takav način razmišljanja može postati prepreka.

Novija istraživanja pokazuju da osobe sklone maksimiziranju više uspoređuju različite mogućnosti, zbog čega im donošenje odluka postaje psihološki zahtjevnije.

Tome pridonosi nekoliko čimbenika:

• prevelika količina informacija koju treba obraditi

• stalno zamišljanje svih mogućih ishoda

• pretjerana usmjerenost na male razlike između opcija.

Zbog toga odluke koje bi inače trajale nekoliko minuta mogu potrajati satima ili čak danima. S vremenom mozak počinje svaku odluku doživljavati kao izrazito važnu.

Tako i pitanja poput toga što naručiti za ručak, koji laptop kupiti ili kojom bojom obojiti zidove mogu izazvati jednaku razinu stresa kao velike životne odluke.

3. Preispitivanje ne prestaje ni nakon odluke

Kod mnogih analitičnih ljudi pravi problem počinje tek nakon što je odluka donesena.

Istraživanje Barryja Schwartza pokazalo je da maksimizatori češće osjećaju žaljenje i uspoređuju svoje izbore s alternativama koje nisu odabrali. Umjesto da nastave dalje, nastavljaju razmišljati o mogućim scenarijima.

Često si postavljaju pitanja poput:

• Jesam li propustio bolju priliku?

• Bi li druga odluka bila uspješnija?

• Jesam li doista odabrao najbolje moguće rješenje?

Svaka nova informacija koja sugerira da je neka druga opcija možda bila bolja može dodatno pojačati osjećaj da su pogriješili. Tako ulaze u začarani krug sumnje i preispitivanja.

S druge strane, osobe koje prihvaćaju rješenje koje je “dovoljno dobro” lakše se psihološki posvete svojoj odluci i rjeđe se vraćaju na ono što je moglo biti.

Zašto potraga za savršenstvom može imati visoku cijenu?

Današnji način života potiče nas da sve optimiziramo, posao, financije, odnose, prehranu i slobodno vrijeme. Internet dodatno olakšava beskrajno uspoređivanje proizvoda, recenzija i iskustava drugih ljudi.

No, psihologija upozorava da više izbora ne znači nužno i bolju odluku.

Osobe koje žele pronaći idealno rješenje često ulažu mnogo vremena i mentalne energije u potragu za najboljom opcijom. Pritom stalno razmišljaju o tome što gube odabirom jedne mogućnosti umjesto druge, što dodatno smanjuje zadovoljstvo nakon donesene odluke.

Što dulje tražite informacije, korist od novih saznanja postupno opada, dok trošak u obliku izgubljenog vremena i mentalnog umora raste.

Zato potraga za savršenim izborom često završava iscrpljenošću i tzv. umorom od donošenja odluka, piše Kreni zdravo. 

Kako lakše donositi odluke?

Ako se prepoznajete u opisu osobe koja previše analizira, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih strategija:

• prihvatite princip "dovoljno dobro", umjesto da tražite savršenu opciju, odlučite se za prvu koja ispunjava vaše unaprijed određene kriterije

• primijenite pravilo 70 % – ako ste otprilike 70 % sigurni da je odluka dobra, donesite je; vrijeme koje biste potrošili tražeći dodatnu sigurnost često nije vrijedno minimalnog poboljšanja ishoda

• prestanite istraživati nakon odluke – kada odlučite, zatvorite usporedbe, prestanite čitati recenzije i usmjerite energiju na to da vaša odluka bude uspješna.

Na kraju, važno je zapamtiti da u stvarnom životu savršene odluke uglavnom ne postoje. Često je mnogo korisnije donijeti dobru odluku na vrijeme nego beskrajno tražiti onu idealnu.