Pobjegao je od nacista u Ameriku i postao zaštitnim znakom Hollywooda
Na današnji dan prije 120 godina u poljskom gradu Sucha rođen je Billy Wilder (pravim imenom Samuel Wilder), jedan od najznačajinijih filmskih redatelja.
Karijera austrijsko-američkog filmsko redatelja i scenarista židovskog podrijetla trajala je preko 50 godina. Najviše je ostao zapamćen kao majstor inteligentnih komedija.
Nakon što je napustio fakultet novinarstva u Beču, preselio se u Berlin, gdje je počeo honorarno pisati kriminalističke i sportske priče za lokalne novine te je ubrzo dobio redovni posao u berlinskom tabloidu.
Nakon dolaska nacista na vlast, Wilder se 1993. godine preselio u Francusku te zatim u SAD. Wilderova majka, baka i očuh su umrli u koncentracijskom logoru u Auschwitzu.
Nakon dolaska u Hollywood 1934. godine, Wilder je dijelio stan s glumcem, također emigrantom, Peterom Lorreom. Ubrzo je započeo karijeru kao scenarist te je njegov prvi uspjeh bila satira Ninočka (1939.), za koju je nominiran za Oscara.
Neprekinutu redateljsku karijeru (svim je filmovima i koscenarist) započeo je 1942. komedijom Major i djevojčica (Major and the Minor), a 1945. njegova je drama Izgubljeni izlet, koja je obradila tabu temu alkoholizma, osvojila Oscara i Zlatni globus za najbolji film i režiju, nagrade koje je osvojio i filmom Apartman (1960.).
Najzapaženiji su mu reprezentativni 'film noir' Dvostruka obmana (The Double Indemnity, 1944), psihološki Izgubljeni izlet (The Lost Weekend, 1945., Oscari za najbolji film i režiju), o alkoholizmu, Bulevar sumraka (Sunset Blvd., 1950., Oscar za scenarij), o Hollywoodu, As u rukavu (Ace in the Hole, 1951), o svijetu novinarstva, te ratni zatvorski film Stalag 17 (1953).
Wilder je 1950-ih većinom snimao komedije, među kojima je osobito bila zapažena Neki to vole vruće. Često je surađivao sa scenaristom I.A.L. Diamondom.
Od 1970-ih karijera mu je u silaznoj putanji. 1970. snima svoj projekt snova, krimi komediju Privatni život Sherlocka Holmesa, u originalu dugu preko tri sata, skraćenu od producenata za punih sat vremena.
Posljednja istaknuta ostvarenja Billyja Wildera su filmovi Avanti! (1972.) i Fedora (1978.).
Osvojio je 6 Oscara, 3 Zlatna globusa i BAFTA-u. Preminuo je 27. ožujka 2002. s 95 godina u SAD-u.
